Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov branio je neotuđivo pravo Irana da obogaćuje uranij u miroljubive svrhe, navodeći da Rusija prihvata svaku odluku koja odgovara iranskoj strani.

Govoreći na konferenciji za novinare u Pekingu u srijedu, nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Lavrov je izjavio da je Moskva spremna pomoći u rješavanju pitanja vezanih za iranski nuklearni program.

On je ponovio stav da „svaka zemlja ima pravo da obogaćuje uranij isključivo u miroljubive svrhe”, pravo koje, kako je naglasio, pripada i Islamskoj Republici.

„Rusija će prihvatiti svaku odluku koja odgovara iranskoj strani” u okviru tih legitimnih prava, rekao je Lavrov, ističući spremnost Moskve da učestvuje u mogućem rješenju u vezi s obogaćenim uranijem.

On je naveo moguće doprinose, uključujući preradu visoko obogaćenog uranija u gorivo za nuklearne elektrane ili prijenos određenih količina u Rusiju na skladištenje, uz poštivanje prava Irana na civilnu nuklearnu energiju.

Lavrov je rekao da će Rusija prihvatiti svaku odluku Irana u vezi s obogaćenim uranijem, navodeći da je o tome razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakćijem, kao i s američkim, izraelskim i iranskim predstavnicima, te da je tema više puta bila razmatrana u kontaktima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Visoki ruski diplomata naglasio je da Iran nikada nije nastojao militarizirati svoj nuklearni program, te da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nije pronašla dokaze o preusmjeravanju u vojne svrhe.

Podsjetio je na aktivnu ulogu Moskve u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, posebno u upravljanju iranskim obogaćenim uranijem.

Također je kritikovao evropske zemlje zbog toga što nisu osudile povlačenje Vašingtona iz sporazuma, dok istovremeno zahtijevaju da Teheran nastavi njegovo poštivanje.

Ove izjave dolaze u trenutku značajnih regionalnih tenzija, uključujući nedavnu američku blokadu iranskih luka i tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da je rješenje blizu.

Središnji spor oko obogaćivanja uranija i dalje traje, pri čemu SAD traže „nultu stopu obogaćivanja”, dok Iran insistira na svom pravu na obogaćivanje u civilne svrhe.

Lavrov je situaciju u Zapadnoj Aziji opisao kao složeni „čvor krize” koji je teško riješiti jednostavnim sredstvima.

On je tvrdio da su iranski potezi, poput blokade Hormuškog moreuza, direktna posljedica percipirane agresije Sjedinjenih Država i Izraela.

„Moji prijatelji iz arapskih država Perzijskog zaljeva i ja redovno razgovaramo… i oni ne mogu osporiti tezu… da bi Iran poduzeo određene korake… da nije bilo agresije Vašingtona i Izraela”, rekao je Lavrov, dodajući da se arapski sagovornici slažu s ovom ocjenom.

Također je naveo da je Rusija spremna isporučivati energente Kini i drugim zemljama pogođenim krizom, podsjećajući na ranije razgovore o toj temi.

Lavrov je kritikovao agresivnu kampanju pojedinih zemalja koja ima za cilj uništenje Irana, pozivajući se na raniju neprijateljsku izjavu Trumpa.

Naglašavajući diplomatski pristup Rusije, Lavrov je insistirao da pregovori Iran–SAD, koji su započeli u Pakistanu, trebaju biti nastavljeni.

Potvrdio je da Moskva i Peking podržavaju realne i zakonite ciljeve te da su spremni pomoći tim razgovorima u različitim vanjskim formatima.

Dana 28. februara, Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su veliki i ničim izazvan rat protiv Irana, ubivši vođu Islamske revolucije ajatolaha Sejeda Alija Hameneija i nekoliko visokih vojnih zapovjednika.

Kao odgovor, iranske oružane snage izvele su niz odmazdnih raketnih i operacija dronovima protiv američkih i izraelskih vojnih ciljeva tokom više od 40 dana, što je rezultiralo značajnom štetom.

Dvosedmično primirje posredovano je 8. aprila, nakon čega su uslijedili pregovori u Islamabadu, gdje je Iran predložio desetotčlani plan kojim se traži povlačenje američkih trupa i ukidanje sankcija.

Uprkos 21 satu intenzivnih razgovora, pregovori su završeni bez dogovora, a Iran je naveo nedostatak povjerenja u američke obaveze.

Trump je kasnije najavio pomorsku blokadu Hormuškog moreuza, s ciljem presretanja brodova koji su plaćali takse Iranu. Američka vojska je saopštila da će blokada početi u ponedjeljak u 14:00 GMT, dodatno eskalirajući situaciju.