Reuters: Trump je ekonomski gubitnik u ratu s Iranom
Sedmosedmični rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, suprotno početnim procjenama Bijele kuće, ne samo da nije doveo do pada iranskog sistema niti do ispunjenja svih zahtjeva Donalda Trumpa, već je razotkrio jednu od njegovih najizraženijih slabosti: sve veću osjetljivost na unutrašnje ekonomske troškove.
Kako prenosi Reuters, čak i nakon što je Iran u petak objavio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ova kriza je pokazala da Trumpova tolerancija na dugoročne ekonomske posljedice unutar SAD-a ima jasne granice.
Rast cijena goriva, pojačani inflatorni pritisci i pad domaće popularnosti bili su faktori koji su promijenili računicu. Prema izvještaju, Trump, koji se 28. februara pridružio Izraelu u napadu na Iran pod izgovorom sigurnosnih prijetnji i iranskog nuklearnog programa, smatrao je da će rat brzo ostvariti ciljeve. Međutim, sukob se brzo pretvorio u izvor ekonomskog pritiska na njega samog, što ga je natjeralo da ubrza diplomatski put ka sporazumu koji bi ublažio negativne posljedice po američka tržišta i potrošače.
Analitičari smatraju da je Iran, uprkos teškim vojnim udarcima, uspio nametnuti neočekivane ekonomske troškove Trumpovoj administraciji. Korištenjem strateške poluge Hormuškog moreuza, Iran je izazvao globalnu energetsku krizu bez presedana. Iako je Trump više puta javno umanjivao ekonomske brige, rast cijena energije pogodio je američke potrošače. Upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda o riziku globalne recesije dodatno je pogoršalo ekonomske izglede.
Reuters navodi da pritisak na Bijelu kuću da pronađe izlaz iz rata koji nema široku podršku u SAD-u raste. Republikanci se pripremaju da odbrane svoju tijesnu većinu u Kongresu na izborima u novembru. U takvim okolnostima, Trump je 8. aprila naglo prešao sa zračnih napada na diplomatiju, što pokazuje da su unutrašnji politički i ekonomski faktori diktirali vanjsku politiku.
Očita slabost Trumpa pred iranskom moći
Prema Reutersu, bivši savjetnik za vanjsku politiku u administraciji Baracka Obame, Brett Bruen, rekao je: „Trump se osjeća nelagodno zbog ekonomskog haosa i to je slabost u ovom ratu.“ Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai tvrdio je da administracija radi na sporazumu s Iranom kako bi se riješili privremeni poremećaji na energetskom tržištu.
Izvještaj navodi da su se posljedice rata proširile i na osjetljive sektore, uključujući američke farmere (tradicionalne Trumpove saveznike) koji su pogođeni poremećajima u transportu gnojiva, kao i na rast cijena avionskih karata zbog skupljeg avionskog goriva. Kako se približava kraj dvosedmičnog primirja, ostaje pitanje hoće li Trump postići sporazum, produžiti primirje ili se vratiti vojnoj eskalaciji.
Nakon što je Iran objavio da će Hormuški moreuz ostati otvoren tokom desetodnevnog primirja u Libanu, cijene nafte su naglo pale, a svjetske berze porasle. Trump je brzo pokušao politički iskoristiti situaciju, tvrdeći da je Hormuški moreuz „siguran“ i da je sporazum s Iranom blizu. Ipak, iranski izvori su za Reuters naveli da i dalje postoje sporna pitanja.
Stručnjaci Reutersa upozoravaju da će ekonomske posljedice rata, čak i u slučaju brzog prekida, trebati mjesece, pa i godine za oporavak. SAD tvrdi da sporazum koji se razmatra uključuje premještanje iranskog obogaćenog uranija u inostranstvo, što Teheran odbacuje.
U međuvremenu, Trumpov poziv na svrgavanje iranske vlade na početku rata ostao je bez odgovora. Njegova odluka da uđe u rat bez adekvatne koordinacije sa saveznicima izazvala je zabrinutost u Evropi i Aziji. Gregori Poling iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu rekao je za Reuters: „Ono što sada zvoni kao alarm za saveznike jeste činjenica da je rat pokazao da američka administracija može djelovati nepredvidivo bez mnogo obzira na posljedice.“
Prema ocjeni analitičara, Trump je ponovio grešku iz trgovinskog rata s Kinom, pogrešno procjenjujući iranski odgovor. Teheran je napadima na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu i djelimičnim zatvaranjem ključnih naftnih ruta povećao pritisak. Američki zvaničnici su u neformalnim razgovorima za Reuters rekli da je Trump pogrešno vjerovao da će rat biti brz i ograničen, ali su posljedice ovog puta bile znatno šire i teže od očekivanih.