SAHAR

Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne štampati brošuru za svako domaćinstvo jer bi to "koštalo milione", a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati

Milioni Šveđana će od ponedjeljka (18. novembar) početi dobijati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.

"Ako dođe do krize ili rata" brošura je od prije šest godina, a koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu.

Knjižica je sada također dvostruko veća, piše BBC.

Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o "pripremi za incidente i krize".

Šta piše u brošurama

I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti sedam dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti "dobro pripremljene za samoodbranu".

Švedska i Finska ušle su u NATO savez tokom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog odbrambenog saveza.

Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne štampati brošuru za svako domaćinstvo jer bi to "koštalo milione", a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.

- Poslali smo 2,2 miliona papirnatih primjeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj - rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).

U brošurama je naveden i popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.

Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje "If War Comes" (Ako dođe rat) nastalo je tokom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.

No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed.

- Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.

Švedski ministar civilne odbrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska domaćinstva također moraju odražavati promjene.

Ranije ove godine upozorio je da bi "moglo doći do rata u Švedskoj", što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji "potpune odbrane" napreduju presporo.

Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visok nivo odbrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovo počela pripremati.

- Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno - kaže Ilmari Kaihko, vanredni profesor ratnih studija na Švedskom odbrambenom univerzitetu.

- Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi.