Na Volstritu su u ponedeljak berzovni indeksi potonuli više od 2 odsto, pri čemu je S&P 500 zaronio na najniži nivo u 14 meseci, jer su ulagači nervozni zbog usporavanja rasta globalne privrede i predstojeće sjednice Feda.

Dow Jones potonuo je 507 bodova ili 2,11 odsto, na 23.592 boda, dok je S&P 500 skliznuo 2,08 odsto, na 2.545 bodova, a Nasdaq indeks 2,27 odsto, na 6.753 boda.

S&P 500 našao se nakon jučerašnjeg pada na najniži nivo od oktobra 2017. godine i, kao i Dow Jones, zaronio dublje u području korekcije, odnosno 10 odsto ispod svog rekordnog nivoa dostignutog prije nešto više od dva mjeseca. Russell 2000 indeks manjih kompanija zaronio je, u područje 'medvjeda', 20 odsto ispod svog prethodnog najnižeg nivoa.

Posljedica je to niza slabijih nego što se očekivalo podataka koji pokazuju da se rast najvećih svjetskih privreda, od kineskog i japanskog do eurozone, usporava.

Dizanje kamatne stope

Ulagači su nervozni i zbog toga što u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika američke srednje banke. Očekuje se da će Fed još jednom, po četvrti put ove godine, podići kamatne stope za 0,25 odstotnih bodova.

Ipak važnije će biti poruke Feda o tome šta planira ubuduće. Ulagači se nadaju signalima o usporavanju tempa povećanja kamatnih stopa, s obzirom na usporavanje rasta globalne, pa i američke privrede, ali i zbog slabljenja inflacijskih pritisaka nakon oštrog pada cijena nafte posljednjih mjeseci.

Donedavno se očekivalo da će Fed u sljedećoj godini povećati kamate u tri navrata, ali sada se ulagači nadaju da će tih povećanja biti manje, što bi podržalo tržište dionica.

„Ulagači zadržavaju dah prije odluka Feda. Ako Fed podigne nogu s papučice gasa u prvoj polovini sljedeće godine, s tržišta će biti uklonjena jedna velika nesigurnost”, kaže Ryan Detrik, strateg u firmi LPL Finacial.

Osim zbog Feda i usporavanja rasta globalne privrede, ulagači su, kažu analitičari, zabrinuti zbog negativnih signala s tržišta obveznica koji najavljuju približavanje recesije u SAD, nesigurnosti u vezi Bregzita...

Zbog toga je juče VIX 'indeks straha' Čikaške berze opcija skočio za 2,9 bodova, na 24,52 boda, najviši nivo u sedam nedjelja. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Pad na evropskim i azijskim berzama

I na evropskim su berzama cijene dionica juče pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 1,05 odsto , na 6.773 boda, dok je frankfurtski DAH skliznuo 0,86 odsto, na 10.772 boda, a pariški CAC 1,11 odsto, na 4.799 bodova.

Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica pale, kao i dan prije na Volstritu, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog usporavanja rasta globalne privrede, ali i neizvjesnosti uoči sjednice američkog Feda.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,3 odsto.

Pritom je na Tokijskoj berzi Nikei indeks potonuo 1,6 odsto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju, Singapuru i Australiji pale između 0,5 i 1,2 odsto.

Oslabio dolar

A premda se ovih dana očekuje još jedno povećanje kamatnih stopa Feda, dolar je jutros oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,08 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 97,45 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti pao s jučerašnjih 113,40 na 112,70 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1355 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1305 dolara.

Pritisak na dolar posljedica je očekivanja da će Fed signalizirati usporavanje tempa povećanja kamata. Tim više što se njegova politika monetarnog zaoštravanja našla pod salvom kritika predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovih ekonomskih savjetnika.

A cijene su nafte pod pritiskom jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta globalne privrede izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros pala 1 odsto, na 49,40 dolara, nedaleko od najnižeg nivoa u ljeto prošle godine. Na londonskom je tržištu,, barel pojeftinio 1,1 odsto, na 58,95 dolara.

(Pravda/Hina)