SAHAR

SaharTV - Iako je svijet kroz svoju historiju prošao kroz burne periode i hladnoratovske decenije, umjerene izjave političara, naročito onih na najvišem nivou, često su doprinosile smirivanju tenzija kako među građanima tako i među zaraćenim stranama.

Međutim, od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, retorika pojedinih ruskih zvaničnika, ali i zapadnih lidera evidentno ne doprinosi miru, nego i samoj eskalaciji sukoba. Posmatrajući stvari kroz historiju, ni ovakve izjave nisu nešto neočekivano.

U periodu Hladnog rata, kada se svijet u jednom trenutku nalazio i na ivici nuklearnog rata, retorika zvaničnika SSSR-a i Sjedinjenih Američkih Država bila je izuzetno oštra. Ipak, i u takvim odnosima, zvaničnici su uspijevali naći određenu mjeru diplomatije koja je u takvim vremenima bila prijeko potrebna.

Ono što je drugačije u odnosu na taj period, a tiče se odnosa Rusije i Ukrajine, a samim tim i Zapada, jeste uloga i izjave pojedinih visokorangiranih zvaničnika Evropske unije. Iako je Evropa, na iznenađenje mnogih, uspjela postići koheziju nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, te je nametnula nekoliko paketa sankcija Ruskoj Federaciji, izjave pojedinih zvaničnika na neki način diskreditiraju taj proces.

Jedan od onih čije se izjave analiziraju još od februara jeste i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell. Španski političar i socijalista, u 75. godini ima vjerovatno jedan od najtežih zadataka. Uz Ursulu von der Leyen i Charlesa Michela, Borrell bi upravo trebao predstavljati jedan od "branika" Evropske unije i osobu koja brani sve one vrijednosti i slobode za koje se zalaže Brisel.

Međutim, od početka rata u Ukrajini, može se reći kako je upravo Borrell taj koji ne briljira kada je riječ o javnom nastupu, diplomatskom ponašanju i svemu onome što bi trebalo krasiti jednog čovjeka čija je funkcija da bude šef evropske diplomatije.

Niz izjava koje je Borrell uputio, a koje se tiču odnosa između Rusije i Zapada, dospjele su u fokus javnosti i brojnih analitičara, ali ne po dobrom, već po tome što predstavljaju školski primjer kako se jedan diplomata, u ovako napetoj geopolitičkoj situaciji zapravo ne bi trebao ponašati.

Greška za greškom

Jedan od prvih "incidenata" koji je Borrell napravio dogodio se još u februaru, samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Komentirajući stanje na terenu i podršku EU Ukrajini, Borrell je izjavio kako će zemlje Evropske unije poslati borbene avione u Ukrajinu i to na zahtjev Kijeva kako bi pomogli ukrajinskoj armiji da uspostavi dominaciju u vazduhu.

"Mi ćemo obezbijediti čak i borbene avione. Ne govorim samo o municiji. Pružamo Ukrajini važno oružje za rat", rekao je Borrell.

Samo dan kasnije, Borrell se ponovno obratio javnosti te je rekao da je pogriješio, te da Evropska unija neće slati avione, ali da to mogu, ako žele, uraditi pojedine države članice na bilateralnoj o snovi s Ukrajinom.

Da je Borrellova izjava postala problem početkom marta analizirao je i magazin Politico gdje je navedeno kako su upravo Borrellove izjave jedan od razloga zašto je propao dogovor o zamjeni aviona između Sjedinjenih Američkih Država i Poljske.

"Transfer aviona bi možda i bio moguć da je dogovor držan u tajnosti, ali to je postalo nemoguće nakon što je Borrell izjavio novinarima da će EU obezbijediti borbene avione Ukrajini. Takva najava bila je šok za mnoge", naveo je Politico.

Nakon ovakvog "izleta" u javnost, Borrell je i u narednim sedmicama šokirao zvaničnike podjednako nediplomatskim izjavama. Jedna od njih se odnosila i na uvođenje sankcija Rusiji gdje je, komentirajući paket sankcija, Borrell napisao nešto što nije naišlo na odobravanje brojnih građana, ali i zvaničnika u EU.

Borrellov komentar koji je brzo obrisan (Foto: Twitter)

"Nema više šopinga u Milanu, zabava u Saint-Tropezu, dijamanata iz Antwerpa. Ovo je prvi korak. Mi smo ujedinjeni", napisao je Borrell na zvaničnom Twitter profilu. Vrlo brzo nakon toga, i nakon niza kritika koje je dobio na svoj račun, Borrell je obrisao sporni komentar, ali mrlja je svakako ostala.

Je li Rusija fašistička država?

Početkom maja, Borrell se ponovno našao u fokusu javnosti zbog izjave koja je izazvala veliku raspravu. Na međuparlamentarnoj konferenciji Evropskog parlamenta koja je održana u Pragu, Borrell je govorio o tome kako Evropa može pomoći Ukrajini.

U jednom trenutku, umjesto na engleskom, Borrell je počeo pričati na španskom, a prema tome kako je prevodilac preveo njegov govor, Borrell je izjavio kako "nema konkretnog plana za poraz ruskog fašističkog režima".

Sporna izjava, odnosno njen prijevod, vrlo brzo je postao tema svih medija u EU, ali i Rusiji, a glasnogovornik Borrella Peter Stano kasnije je izjavio kako sam Borrell nije nazvao Rusiju fašističkom državom, već se osvrnuo na ranije izjave jednog od evropskih zastupnika. Prema tvrdnjama glasnogovornika, problem je nastao u prijevodu.

Ipak, i ova informacija bila je dovoljna Kremlju da ponovno pokrene "napad" na šefa diplomatije EU, a među prvima koji se oglasio bio je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

"Iz Borrellovog kabineta su odmah negirali da je zvaničnik EU rekao to te su naveli da je prijevod bio netačan. Tražili smo od njih da nam dostave transkript Borrellovih izjava na španskom, ali nam to nikada nisu dali", poručio je Lavrov.

Evropa dvorište, svijet kao džungla

Posljednji, ali vjerovatno ne i zadnji, "incident" Borrell je imao prije nekoliko dana kada je Borrell prisustvovao Evropskoj diplomatskoj akademiji koja je otvorena na Evropskom koledžu u belgijskom Brugesu.

U uvodnom obraćanju studentima, ali i brojnim zvaničnicima kao i rektorici Federici Mogherini, Borrell se osvrnuo na ulogu Evropske unije u diplomatiji te je izgovorio nekoliko rečenica koje su upitne iz nekoliko uglova.

"Evropa je kao bašta. Izgradili smo vrt, sve funkcioniše. To je najbolja kombinacija političke slobode, ekonomskog prosperiteta i socijalne kohezije koju je čovječanstvo uspjelo izgraditi. Ostatak svijeta, i ti to Federica jako dobro znaš, nije baš bašta. Ostatak svijeta je većinom džungla, a džungla bi mogla napasti baštu. Vrtlari trebaju voditi računa o tome, ali baštu neće zaštititi zidanjem zidova. Lijepa mala bašta okružena visokim zidovima nije rješenje. Džungla ima snažan kapacitet rasta, a zid nikada neće biti dovoljno visok da zaštiti baštu. Baštovani moraju ići u džunglu. Evropljani moraju biti angažovani u ostatku svijeta, inače će nas ostatak svijeta napasti", poručio je Borrell.

Ovakva izjava, kao što se i očekivalo, ponovno je izazvala velike reakcije, a mnogi su Borrellov nastup uporedili s imperijalističkim i kolonijalnim vremenima kada se upravo na pojedine dijelove svijeta gledalo kao na "džunglu" koja ne zaslužuje ništa drugo nego vrijeđanje.

Naravno, ovakav "zicer" iskoristili su i ruski zvaničnici kao što je Marija Zaharova kojoj nije trebalo mnogo da odgovori na Borrellovu konstataciju.

"Da nastavimo ovu analogiju, evropski baštovan je u vegetativnom stanju. Ozbiljno, Evropa je izgradila tu 'baštu' kroz barbarsko pljačkanje 'džungle'. Sistem stvoren u Evropi njeguje korijene u kolonijama koje su nemilosrdno tlačili", rekla je Zaharova.

Novi gaf šefa evropske diplomatije vjerovatno neće biti ni posljednji. Da li su razlog godine, stres ili jednostavno nedovoljno poznavanje diplomatskog bontona i određenih pravila, na javnosti je da procijeni. Svakako, posljednja opcija je najmanje realna ukoliko se uzme iskustvo koje ima španski političar.

Međutim, činjenica je da u ovako teškoj situaciji i napetim odnosima Istoka i Zapada, izjave jednog od najvažnijih zvaničnika Evropske unije ne doprinose ničemu dobrom, a ponajmanje diplomatiji koja bi trebala biti osnovni posao čovjeka kao što je Borrell. A ako se osnovni posao ne obavlja kako treba, postavlja se pitanje - je li i definitivno došlo vrijeme za povlačenje?

(Klix.ba)