PROSVJEDI PROTIV TRAMPOVE IMIGRACIONE POLITIKE ULAZE U NOVU FAZU ŠIRENJA PO AMERIČKIM GRADOVIMA
Prosvjedi protiv imigracione politike vlade Donalda Trampa, koji su se proširili na druge gradove u Sjedinjenim Američkim Državama, ušli su u novu fazu.
U ponedjeljak je uglavnom miran marš u centru Austina, kojim je osuđeno pojačano hapšenje migranata širom zemlje, rastjeran nakon što su agenti ispalili suzavac na dio mase koji nije želio napustiti mjesto. Prosvjed je počeo oko 19 sati ispred zgrade državnog kongresa, gdje je nekoliko stotina prosvjednika osudilo napade koje su u posljednjih nekoliko sedmica izvršile Carinska služba i Imigraciona policija Sjedinjenih Američkih Država. Grupa je započela marš centrom grada uzvikujući parole, uputivši se ka federalnoj zgradi, a zatim se vratila prema zgradi kongresa.
Iako su organizatori objavili kraj skupa nešto poslije 20 sati, više od stotinu prosvjednika nastavilo je marš.Ovi prosvjedi uslijedili su nakon pojačanih mjera vlade Donalda Trampa protiv migranata, što je dovelo do sukoba između policijskih snaga i prosvjednika, nasilja, korištenja suzavca i hapšenja desetina ljudi. Na početku sukoba, oko 300 pripadnika Nacionalne garde raspoređeno je u grad po naredbi Donalda Trampa, uprkos protivljenju Gavina Njusoma, guvernera države Kalifornije. Ovo je prvi put u nekoliko decenija da predsjednik izdaje naredbu za raspoređivanje Nacionalne garde bez zahtjeva ili saglasnosti države.
CNN je izvijestio da je policija koristila zvučne bombe, šok-bombe i suzavac za rastjerivanje mase, pri čemu su neki projektili pogodili prosvjednike.U ponedjeljak po podne, Pentagon je potvrdio da je poslao 700 marinaca u Los Anđeles kako bi podržali snage Nacionalne garde i „uravnotežili broj snaga na terenu“, a nakon toga Ministarstvo odbrane objavilo je slanje dodatnih 2.000 pripadnika Nacionalne garde.
Do kraja ponedjeljka, ukupan broj pripadnika Nacionalne garde poslanih u Los Anđeles dostigao je 4.100.Čini se da ovi prosvjedi predstavljaju nešto više od lokalnih nemira, jer se odvijaju u kontekstu duboko polarizovanog društva. Podaci istraživačkog centra Pew pokazuju da su od 2000. do 2024. ideološke razlike između demokrata i republikanaca značajno porasle, što je dovelo do dubokih političkih i društvenih podjela. Ova polarizacija očituje se u različitim reakcijama na imigracione politike.
Dok neke grupe, posebno podržavaoci desnice, migrante vide kao ekonomsku i kulturnu prijetnju, drugi smatraju da su ove politike u suprotnosti s dugogodišnjim američkim idealima o prihvatanju raznolikosti i jednakih mogućnosti.Također, trenutne imigracione politike su u suprotnosti s istorijskim narativom „američkog sna“. Ovaj narativ, koji Ameriku predstavlja kao zemlju u kojoj svako može uspjeti trudom, decenijama je bio ključni alat američke javne diplomatije za privlačenje migranata i širenje kulturnog uticaja u svijetu. Međutim, antiimigracione politike i prikazivanje migranata kao prijetnje stvaraju drugačiju sliku.
Zbog toga izvještaj Instituta Galup iz 2024. pokazuje da je globalno povjerenje u američko rukovodstvo palo s 45 posto u 2016. na manje od 30 posto. Ovaj pad djelimično je povezan s unutrašnjim politikama koje nisu u skladu s globalnim američkim idealima.Na primjer, kada se mirni prosvjedi suočavaju s raspoređivanjem Nacionalne garde, američki kredibilitet kao uzora za demokratiju, ljudska prava i slobodu dolazi u pitanje.
U stvari, nemiri u Los Anđelesu dio su šireg obrasca društvenih tenzija u Americi. Prosvjedi iz 2020. godine povodom ubistva Džordža Flojda i pokret „Životi crnaca su važni“ drugi su primjeri ovog obrasca, koji ima korijene u rasnim i ekonomskim nejednakostima.
