May 08, 2020 13:52 Europe/Sarajevo
  • Svidjelo se to nekome ili ne, iransko-arapska trgovina mjeri se desetinama milijardi dolara

SaharTV - Političke veze Irana sa američkim saveznicima u Perzijskom zaljevu su strmovite, ali se komercijalne veze mirno odvijaju, usprkos pritisku Trumpove administracije na arapske države da svoj odnos s Teheranom svedu na minimum.

Prema riječima direktora iranske Organizacije za promociju trgovine za arapsko-afrički sektor, Farzadu Piltanu, trgovina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanom, Katarom, Kuvajtom, Jordanom i Bahreinom, koji se nalaze u američkoj orbiti, te Irakom, Libanonom i Sirijom, koji su bliži Iranu, iznosila je 22 milijarde američkih dolara u protekloj perzijskoj godini koja se završila 21. marta 2020.god.

Iran je izvezao 12,5 milijardi dolara robe u te zemlje, a iz njih je uvezao oko 9 milijardi dolara u tom periodu, kazao je Piltan za iransku novinsku agenciju IRNA.

Među njima, Irak je bio glavno odredište iranske robe i proizvoda, u vrijednosti od 9 milijardi dolara. Na drugom mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati, s 2,5 milijarde dolara robe uvezene iz Irana, a zatim Oman s 450 miliona dolara.

Iran je također izvezao 200 miliona dolara robe u Katar, 180 miliona dolara u Kuvajt, 160 miliona dolara u Siriju, 30 miliona dolara u Libanon, 21 milion dolara u Jordan i 10 miliona dolara u Bahrein, koji ima nelagodne odnose s Islamskom Republikom.

UAE je bio najveći izvoznik u Iran sa 8,7 milijardi dolara, zatim Oman sa 167 miliona dolara i Irak sa 131 milion dolara.

Jednostrane američke sankcije Iranu prouzrokovale su velike padove u trgovini s najvećim trgovinskim partnerima, no komercijalni odnosi s nekima od njih još uvijek su značajni.

 

Komplikovani bliski odnosi Irana i Emirata

Naprimjer, Ujedinjeni Arapski Emirati i dalje su jedan od najvećih iranskih trgovinskih partnera uprkos neprijateljskom stavu Abu Dabijeve inostrane politike prema Iranu, i američkim sankcijama protiv Teherana.

To je zbog toga jer su te dvije susjedne zemlje na dvije obale Perzijskog zaljeva tradicionalno zavisile jedna od druge u trgovini u velikom obimu.

Emirati i Iran imaju i poseban vid veza, neobičan čak i u arapskom svijetu. Četvrtina građana UAE vuče korijene iz Irana.

Tokom rata bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina protiv Irana u 1980-tim godinama, Dubai je postao presudna tačka za pretovar i isporuku robe za Islamsku Republiku, budući da se preminuli predsjednik te zemlje, Šejh Zajed bin Sultan al-Najhan, zalagao za uravnoteženiji odnos od onoga koji je nalagala politika Sjedinjenih Američkih Država.

Dubai, koji je od Irana udaljen samo 45 minuta leta, do nedavno je bio domaćin jedne od najvećih iranskih zajednica izvan Irana. Procjenjuje se da je njihov broj iznosio više od 400 000, te da su kontrolisali 300 milijardi dolara imovine, ako ne i više.

No, noviji podaci su oskudni, te ukazuju da je broj Iranaca koji još uvijek žive u Emiratima oko 100 000. Hiljade Iranaca uložile su u nekretnine, pokrenule poslove i otvorile druge kuće, pretvarajući tu pustinjsku zemlju u iransko poslovno središte.

Međutim, trenutni lider UAE, prijestolonasljednik Abu Dabija, Mohammed bin Zajed, je protivnik Irana. On je bio jedan od nekoliko vladara koji su pozdravili odluku Donalda Trumpa da se povuče iz nuklearnog sporazuma s Teheranom.

Kompleksni odnosi između Irana i Emirata su i zbog individualne dinamike sedam emirata. Iran ima dugu historiju trgovine i putovanja više sa sjevernim emiratima – Dubaijem, Ras Al Khaimahom i Sharjahom.

S druge strane, Abu Dabi ima jače antiiransko držanje, te je podržao Rijad nakon protesta ispred saudijske ambasade u Teheranu 2016.god, i smanjenja diplomatskih odnosa.

To je zauzvrat uticalo na trgovinske odnose, potkopavajući ulogu Dubaija kao tradicionalnog sjedišta za poslovanja povezana s Iranom.

Prošle godine, zvaničnici UAE procijenili su da će trgovina s Iranom opasti na pola u poređenju s 19 milijardi u 2018.god, ali Piltanova brojka od 11,2 milijarde pokazuje da su se poslovne veze ostvarile bolje nego što se očekivalo.

To je važan pokazatelj kako se kompanije u Emiratima generalno zalažu za to da ne izgube Iran kao veliko tržište, uprkos tome što se njihova vlada pridržava američkih sankcija.

Tu, svakako, dolazi i do rizika. U martu, Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije za pet kompanija u UAE, optužujući ih da su kupile stotine hiljada tona naftnih derivata od Irana.

Ipak, poštivanje sankcija košta mnogo više. Pad u trgovini s Iranom dolazi u vrijeme kada se Emirati već nekoliko godina bore sa smanjenim trgovinskim rastom izazvanim niskim cijenama nafte i povećanjem životnih troškova.

 

Irak, trgovinsko uporište

Irak je još jedan od glavnih iranskih trgovinskih partnera, na veliku žalost Sjedinjenih Država koje Bagdad pokušavaju udaljiti od Teherana.

Ta arapska zemlja oslanja se na Iran u trgovini i prirodnom gasu, koji proizvodi čak 45 posto njene električne energije.

Prošle sedmice, irački zvaničnici objavili su da je Vašington ponovo produžio višemjesečne izuzetke od sankcija Iraku, što omogućava vladi da nastavi uvoziti gas i struju iz Irana.

Iračani zavise od iranskih kompanija u mnogim stvarima, od hrane do mašina, struje, gasa, voća i povrća.

 

Uvoz iz Evrope

Trgovina s Evropom opala je pod američkim sankcijama. Ipak, Iran još uvijek uvozi oko 406 miliona dolara vrijedu robu svakog mjeseca iz Evropske unije od oktobra 2019.god, navodi Wall Street Journal.

Evropa u Iran izvozi uglavnom mašine, transportnu opremu, hemikalije i drugu proizvedenu robu. U 2017.god, EU je izvezla preko 10,8 milijardi dolara robe u Iran.

Evropski blok tvrdi da želi održati trgovinu s Iranom, ali se još uvijek bori da smisli mehanizme koji bi trgovinu držao otvorenom, jer banke i kompanije odbijaju poslovati s Islamskom Republikom, iz straha od američkih kaznenih mjera.

 

tagovi

komenatari