SAHAR

SaharTV - Ako se nastavi otimačina respiratora koju možemo da pratimo u okviru Sjedinjenih Država, njima bi više pristajao naziv - razjedinjene.

U situaciji u kojoj je broj zaraženih u SAD dramatičan, došlo je do takmičenja između pojedinačnih država pa su na njihovom unutrašnjem tržištu time dizali cijenu resporatora, kaže Slobodan Janković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu Srbije.

„Zvuči nevjerovatno, ali zbog toga što je država Njujork kupovala respiratore za sebe, država Vašington za sebe, i tako redom, svaka nudeći veću cijenu od prethodne, neko je uzeo mastan profit preko leđa bolesnih“, primjećuje sagovornik Sputnjika.

Epidemija će dodatno uticati i na predsjedničke izbore, pa bi, slaže se Janković, koronavirus mogao da postane „treći predsjednički kandidat“.

Poslije povlačenja Bernija Sandersa iz trke za demokratskog kandidata gotovo je izvjesno da će demokrate predstavljati Džo Bajden, što je, sreća u nesreći za Trampa jer Bajden koji ima i zdravstenih problema teško može da mu parira.

Italijani ogorčeni

Pometnju izazvanu virusom u svjetskoj politici pokazuje i podatak da je prvi put od nastanka EU, a Italija je jedna od članica osnivača, ubjedljiva većina Italijana, čak 67 odsto protiv Unije, pokazuju rezultati posljednjih anketa objavljeni u srijedu.

To znači da kad bi sada bio organizovan referendum veliko je pitanje da li bi Italija ostala u EU. Italijani su s pravom ogorčeni na Brisel, ocjenjuje Janković u emisiji "Od četvrtka do četvrtka".

Od polovine marta pa do ovih dana u Italiji, gdje je koronavirus kosio ljudske živote, uprkos apelima iz Rima da EU pomogne, pomoć je, podsjeća on, stigla prvo iz Rusije, pa iz Kine a onda i 52 medicinska stručnjaka iz Kube, a čak su i SAD uputile novčanu pomoć Italiji.

„Za sve to vrijeme iz EU ništa. Naravno, sve to se odrazilo na popularnost Unije u Italiji gdje je prvi put otkad je Italija članica ubjedljiva većina protiv nje“, kaže Janković objašnjavajući rezultate ankete.

On je kritičan i prema mehanizmima pomoći koji se usaglašavaju u Briselu, jer bi, kako primjećuje, ispunjavanje uslova propisanih za tu pomoć praktično značilo „kapitulaciju Italije“. Pritom, dodaje Janković, sama Italija je nezavisno od EU donijela odluku da će upumpati u svoj finansijski sistem 300 milijardi eura.

„Ovo pokazuje da je EU u suštini fantazma, da ne postoji, nego da samo postoje neke tamo institucije, da ljudi pristaju da im čudni ljudi u Briselu donose odluke a da zauzvrat ne dobijaju ništa“, smatra on.

Država u fokusu

Čitava kriza izazvana pandemijom koronavirusa stavila je u fokus državu i njen značaj i pokazala da upravo država štiti svoje stanovništvo a ne neke nadnacionalne strukture. Zato se, kaže Janković, i govori o tome da je globalizacija u opasnosti.

O tome govore ljudi sa suprotnih strana ideoloških barikada, pa tako njemački antiglobalista Vili Vimer naziva virus korona „kugom globalizacije“, dok siva eminencija američke politike Henri Kisindžer oplakuje krizu globalizma.

Henri Kisindžer, bivši američki državni sekretar, u autorskom tekstu za „Volstrit džornal“ upozorio je ovih dana da korona virus može da izazove globalnu ekonomsku propast i da bi „svijet i današnji poredak mogli bi da nestanu ukoliko ne bude zaustavljena pandemija Kovida 19”.

„Kisindžer samo priznaje da je globalizacija u opasnosti i da je ovom situacijom ugrožena kontrola nadnacionalnih struktura poput Bilderberga i ostalh foruma neformalne moći i zato poziva da stvari ne iskliznu iz ruku“, objašnjava Janković gostujući u emisiji Sputnjika. 

(Sputnjik)