Europarlamentarci: Srbija se treba uskladiti sa EU i uvesti sankcije Rusiji
SaharTV - Povjerenik Europske komisije za proširenje Varhelyi je, otvarajući raspravu "Odnosi EU i zapadnog Balkana s obzirom na novi paket za proširenje", istaknuo da je "u aktualnom geopolitičkom kontekstu jasno i da Srbija mora pojačati svoje napore u usklađivanju sa stajalištima EU u vanjskoj politici, uključujući deklaracije i sankcije protiv Rusije", prenosi Hina.
“Ruskom agresijom na Ukrajinu, usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU važnije je no ikada”, rekao je Varhelyi.
U raspravi je zahtjev da Srbija uskladi svoju politiku s vanjskom politikom EU, ali i europskim vrijednostima ponovio veliki broj zastupnika, posebice iz najbrojnijih zastupničkih klubova pučana i socijaldemokrata, dok su u obranu Beograda stali uglavnom zastupnici krajnje desnog kluba Identitet i demokracija.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula je, govoreći u ime kluba socijaldemokrata (S&D), istaknuo da "iako vanjska politika nije bila ključni kriterij, danas je postala jedan od ključnih pokazatelja predanosti zemalja kandidata" putu prema članstvu i poručio da "pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo kada se sankcije u potpunosti primijene".
Od hrvatskih zastupnika koji su sudjelovali u raspravi, na odnose EU i Srbije osvrnula se HDZ-ova Sunčana Glavak, poručivši da "Srbija treba odlučiti gdje je njena budućnost" te da vlasti Srbije "trebaju prestati biti dvolične".“Po pitanju osude ruske agresije na Ukrajinu Srbija treba odlučiti gdje je njena budućnost”, rekla je Glavak, dodavši i da su u Srbiji "jednako tako sloboda i vladavina prava na niskim razinama".
Picula je za Hinu ocijenio da, po konsenzusu koji je postignut oko tih preporuka, pretpostavlja da je "reakcija Europskog parlamenta na politiku Aleksandra Vučića visoko usuglašena", a što je i potvrdila rasprava održana u srijedu u Strasbourgu.
Hrvatski eurozastupnik se zbog kritika i zahtjeva Srbiji iz Europskog parlamenta našao izložen napadima dijela srbijanskih medija i dužnosnika, što tumači i kao pokazateljem odnosa Beograda prema Europskoj uniji.
“Naravno da mediji u Srbiji ciljaju na mene kao osobu koja je vodila rad na tim preporukama, a ta reakcija govori puno više kako srbijanski mediji doživljavaju kritike iz Europske unije. Ja sam samo tu personifikacija odnosa prema jednoj politici koja ima što za reći o državi koja formalno želi biti članica EU”, izjavio je Picula.
Picula primjećuje kako se odnos EU prema Srbiji promijenio i odlaskom bivše njemačke kancelarke Angele Merkel te time dijelom objašnjava nervozu službenog Beograda.
“Dok je na čelu Njemačke bila Angela Merkel, Srbiji se gledalo kroz prste, tu nema nikakve sumnje”, kaže Picula.
Picula smatra kako su se ta vremena promijenila, promijenila se geopolitika i Njemačka se ipak odrekla te vanjske politike i sada se bazira puno više na vrijednostima, a vlasti Beograda osjećaju tu promjenu.
“Kriteriji su se zaoštrili, pogotovo oko zajedničke vanjske politike koja očito postaje potreba EU i ne može više biti najslabija karika u lancu eurointegracijskih politika. Tu nastaju problemi za državu koja ima najnižu razinu usklađenosti i sada bi očito morala preskočiti vlastitu sjenu”, zaključuje Picula.
(TRT)
