Čomski: London i Wašington najveći pomagači i saveznici diktatora sa Bliskog istoka
Oct 31, 2015 03:06 Europe/Sarajevo
SAHARTV/Džumhuri Islami - Čuveni američki pisac, istraživač, autor i teoretičar Noam Čomski vjeruje da su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija najveći prijatelji i saveznici diktatora na Bliskom istoku i da su oni najveće prepreke na postizanju demokratije u regionu.
Teheranski dnevni list "Džumhuri islami" u jutarnjem izdanju piše: "U razgovoru sa reporterom turskog dnevnog lista "Hurijjet" Čomski je rekao - za Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države su najvažnije diktature iz regiona Bliskog istoka koje su bogate naftnim resursima. Čomski je rekao da se u tim zemljama ne dozvoljava bilo kakvo kretanje ka procvatu demokratije i društvenih aktivnosti. U tim zemljama se guše svaki oblici slobodarskih ideja gdje Kraljevina Saudijska Arabija, kao jedna od najnazadnijih država regiona, brutalno guši svaki oblik mirnih demonstracija, tako da stanovnici strahuju od hodanja u grupama na ulicama prijestonice rijeda." U nastavku ovog članka se kaže: "Čomski je govorio o vojnom prisustvu saudijske armije na teritorijama Bahreina i Jemena u cilju gušenja demokratskih htjenja lokalnog stanovništva i dodao da je Rijad svoje vojnike poslao u te susjedne zemlje kako bi gušili narodne demokratske zahtjeve" Dnevni list "Džumhuri islami" prenosi da je Čomski govorio i o posljednjim političkim promjenama u Turskoj te da je rekao: "U Turskoj je u posljednjih nekoliko godina došlo do velikih i važnih događaja na političkoj i društvenoj sceni. U periodu od 2002. do 2005. godine sve se kretalo izuzetno pozitivno tako da se Turska pretvarala u most između Istoka i Zapada. Čomski je podsjetio da je nakon zahlađenja odnosa na relaciji između Turske i Evropske unije, vladajuća partija Pravde i razvoja okrenula se totalitarizmu i rekao: "Turska koja je stremila Evropskoj uniji i članstvu u ovoj zajednici evropskih zemalja suočila se sa hladnim odnosom Brisela prema zahtjevima Ankare za članstvom. Tada je turska vlada okrenula se totalitarizmu i ujedno je bila brutalna prema kurdskom pitanju. Nakon toga je došlo do narušavanja sloboda i demokratije u turskom društvu. Vlasti u Ankari su počele stvarati probleme kurdskoj populaciji koja je tražila svoja građanska i politička prava. I na kraju ne zaboravimo negativnu i razornu ulogu koju je Turska odigrala u susjednoj Siriji."