Visoki irački alim Amar al-Hakim izjavio je da će planirane povorke ispraćaja vođe šehida Islamske revolucije ajatolaha Sejeda Alija Hameneija u Iraku predstavljati javni izraz solidarnosti između iračke i iranske nacije.

U intervjuu za libansku mrežu Al-Mayadeen u ponedjeljak, Hakim, koji također predvodi iračku političku koaliciju Nacionalni pokret mudrosti, rekao je da će povorke omogućiti Iračanima da pokažu svoju podršku narodu Irana, njihovoj patnji i vođi šehidu.

Al-Hakim je istakao da je predstojeće održavanje ceremonija ispraćaja ajatolaha Hameneija kod svetišta u gradovima Nedžefu i Kerbeli u skladu sa željom vođe šehida.

Irački alim opisao je ajatolaha Hameneija kao "Lidera nacije koji je nepravedno ubijen", dodajući da ga je šehidska smrt spriječila da ispuni doživotnu želju da posjeti ova svetišta, želju koja će se, kako je rekao al-Hakim, ostvariti tek nakon njegovog šehadeta.

Pozvao je Iračane da masovno sudjeluju u predstojećim oproštajnim povorkama kao snažnu poruku solidarnosti.

Ajatolah Hamenei vodio je Islamsku revoluciju od 1989. godine do svog šehadeta u 86. godini života 28. februara, prvog dana najnovijeg kruga neizazvane agresije Sjedinjenih Država i izraelskog režima usmjerene protiv Islamske Republike.

Nakon opsežnih oproštajnih ceremonija u iranskoj prijestolnici Teheranu i svetom iranskom gradu Komu na sjeveru središnjeg dijela zemlje, ceremonije su zakazane u svetim iračkim gradovima Nedžefu i Kerbeli.

Završna ceremonija zakazana je za 9. juli u rodnom gradu ajatolaha Hameneija, Mešhedu, gdje će biti sahranjen kod svetišta imama Reze (AS), osmog šijitskog imama.

Al-Hakim je pohvalio rukovodstvo Irana zbog dosljednog poštivanja uzvišenih principa, od osnivača Islamske Republike, imama Homeinija, do vođe šehida.

Primijetio je da će Hameneijev sin i nasljednik, lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Modžtaba Hamenei, čuvati iste principe.

'Odnosi Iraka i Irana duboko ukorijenjeni'

Osvrćući se na bilateralne odnose, Al-Hakim je opisao odnos Iraka s Islamskom Republikom kao dugotrajan i duboko ukorijenjen, navodeći 1.400 kilometara dugu zajedničku granicu dviju zemalja, kao i opsežne kulturne, društvene, ekonomske i demografske veze.

Al-Hakim je definirao odnose kao "dobro uspostavljenu zajedničku sudbinu", rekavši da historijske granice nisu podijelile dva naroda niti plemena koja se protežu od sjeverne iračke regije Kurdistan do južnog Iraka, od kojih mnogi pripadnici imaju rodbinu s obje strane granice.