Papa osudio naoružavanje, bez spominjanja ugnjetavanja u Bahreinu
SaharTV - Papa Franjo u petak je apelovao na vjerske čelnike da pomognu u vraćanju svijeta “s ruba delikatne provalije” i usprotivio se novoj utrci u naoružanju za koju je rekao da remodelira hladnoratovske sfere uticaja.
Posjeta Bahreinu predstavlja nastavak Papine politike poboljšanja veza s islamskim svijetom nakon istorijske posjete Abu Dhabiju 2019., prve posjete jednog pape Arapskom poluotoku. On je posjetio desetak većinski muslimanskih zemalja od svog izbora 2013.
Franjo, koji pati od bolova u koljenima koji su ga prinudili da koristi invalidska kolica i štap, posvetio je svoj govor ulozi religije u promoviranju mira, razoružanja i društvene pravde.
- Nakon užasna dva svjetska rata, hladnog rata koji je decenijama držao svijet u napetosti, katastrofalnih sukoba koji se odvijaju u svakom dijelu svijeta, i u jeku međusobnih optužbi, prijetnji i osuda, nastavljamo da bivamo na rubu osjetljive provalije, i ne želimo upasti u nju – izjavio je on u glamuroznom mramornom dvorištu kraljevske palate.
Očogledno aludirajući na Ukrajinu, Franjo je osudio situaciju “u kojoj je nekoliko moćnika uvučeno u žestoku borbu za uske interese, oživljavajući zastarjelu retoriku, preoblikujući sfere interesa i suprotstavljenih blokova”.
Franjo, koji podržava potpunu zabranu nuklearnog oružja i često je osuđivao globalnu trgovinu oružjem, izjavio je da vjerski čelnici ne mogu podržavati ratove – u očiglednoj aluziji na patrijarha ruske Pravoslane crkve Kirila, koji je pružio entuzijastičnu podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu, i koga je papa implicitno kritikovao i ranije.
Govoreći prije pape, kralj Hamad bin Isa Al Khalifa pozvao je na jedinstvo u zaustavljanju rata između Rusije i Ukrajine, i “ozbiljnog dijaloga za dobrobit kompletnog čovječanstva”.
Papa je ponovio taj poziv, kao i treći govornik, šejh Ahmad al-Tayyeb, veliki imam egipatske džamije Al-Azhar i univerziteta, koji je potpisao dokument “Ljudsko bratstvo” 2019., istorijski manifest o ulozi religija u potrazi za mirom.
Franjo je, ne pominjući nijednu zemlju, također osudio finansiranje terorizma, ali nije spomenuo široka ugnjetavanja i pritisak nad građanima koji protestuju protiv vlasti.
Prije njegove posjete, devet istaknutih organizacija za ljudska prava pozvalo je Papu da osudi kršenja ljudskih prava i ugnjetavanja šiitske većine u toj zemlji, koji se protive monarhiji i traže odlazak vladajuće dinastije s vlasti.
