Iran je doveo u pitanje odgovor Francuske na srednjoškolske proteste širom zemlje, ističući da Pariz primjenjuje dvostruke standarde prema pravu na protest i ljudskim pravima.

U objavi na platformi X u utorak, na francuskom jeziku, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bakai ukazao je na oštar odgovor francuskih sigurnosnih snaga na učeničke proteste i različit pristup vlade ljudskim pravima.

Pariz je, kako je rekao, u januaru 2026. naglasio potrebu poštivanja „mirnog okupljanja bez straha od kazne“ i pozvao vladu na „uzdržanost“ prema demonstrantima u Iranu.

Kazao je da su se francuski zvaničnici čak pozivali na mirni ustanak, uprkos tome što su bili upoznati s pozivima na nerede i nasilje izvan Irana te izvještajima o oružanim napadima na centre za provođenje zakona u Islamskoj Republici.

„Sada se u Francuskoj protesti srednjoškolaca nazivaju 'uličnim nasiljem'“, rekao je Bakai.

Francuski ministar unutrašnjih poslova pokazao je manje podrške uzdržanosti i pozvao na brzu i odlučnu intervenciju sigurnosnih snaga te upotrebu sile radi uspostavljanja reda, rekao je iranski zvaničnik.

Također je rekao da francuska vlada nemire pripisuje „političkoj manipulaciji“ i učešću krajnje lijevih grupa.

„Jasno je da se nasilje nad policijom, podmetanje požara i uništavanje javne imovine ne mogu opravdati i da vlada ima dužnost održavati sigurnost i javni red“, rekao je iranski zvaničnik.

„Ali kontradikcija leži drugdje: zašto se isti postupci i isti standardi tumače na jedan način kada je demonstrant u Iranu, a na drugi način kada je demonstrant u Francuskoj?“, upitao je.

„Problem nije protest; problem je dvostruki standard“, rekao je Bakai.

„Ako su ljudska prava i pravo na protest principi, oni se ne bi trebali mijenjati u zavisnosti od geografskog položaja demonstranta.“

U toku je deset istraga o mogućoj policijskoj brutalnosti nakon povreda izazvanih upotrebom policijskog oružja.

Među povrijeđenima su 15-godišnjak koji je izgubio šaku, drugi tinejdžer koji je izgubio oko i dječak kojem su smrskane vilica i zubi, zbog čega u bolnici jedva može jesti pomoću slamke, prema riječima njegove majke.

„Policijsko postupanje je katastrofalno. Ljudi su osakaćeni oružjem – jedan dječak je izgubio oko. Užasno je“, rekla je Lily, 17-godišnjakinja čije je ime promijenjeno. Učenica završnog razreda društvenih nauka, protestovala je tražeći veća izdvajanja za ono što je opisala kao diskriminatorni obrazovni sistem koji siromašniju djecu ostavlja po strani.

„Moji roditelji podržavaju to što sam na barikadama i protestima. Brine ih policijsko postupanje, ali rekli su da će doći po mene u policijsku stanicu ako budem uhapšena“, rekla je.

U blizini su tinejdžeri držali kartonske transparente protestujući protiv upotrebe suzavca i interventne policije. Na jednom transparentu pisalo je: „Država koja suzavcem zasipa srednjoškolce je slaba država“, dok je na drugom stajalo: „Suzavcem zasipajte silovatelje, ne djecu“, što se odnosilo na pozive za strožije zakone protiv seksualnog nasilja. Na drugom transparentu pisalo je: „Nismo ovdje da pravimo nerede.“

Neviđeni protestni pokret, koji je počeo ispred jedne škole u siromašnom predgrađu Pariza, proširio se širom Francuske, iznenadivši vladu.

Stotine srednjih škola blokirane su barikadama i prisiljene zatvoriti se dok učenici protestuju zbog nedostatka nastavnika, propadanja školskih zgrada i prenatrpanih učionica.

Prema podacima francuskog ministarstva pravde, od početka protesta uhapšeno je 5.060 osoba, od kojih su 87 posto maloljetnici. Protiv više od 1.800 osoba pokrenut je krivični postupak, uključujući 1.483 maloljetnika, iako ministarstvo nije preciziralo za koja su djela osumnjičeni. Navelo je da je 790 slučajeva obustavljeno.

Francuska vlada saopćila je da su 24 škole zapaljene ili opljačkane.

Proteste su pokrenuli problemi poput dugog i preopterećenog rasporeda, prenatrpanih učionica, nedostatka nastavnika i propadanja školskih zgrada. Učenici su se također žalili na nepodnošljive temperature u učionicama tokom toplotnih valova ranije ove godine.

Nemiri se odvijaju u kontekstu sve veće zabrinutosti zbog troškova života. Inflacija je u augustu na godišnjem nivou dostigla 2,4 posto, dok su cijene energije naglo porasle, dodatno opterećujući domaćinstva s nižim prihodima.

Protesti su dobili i političku dimenziju, budući da je Francuska samo nekoliko mjeseci udaljena od predsjedničkih izbora. Vlada je optužila krajnje lijevu stranku Nepokorena Francuska, odnosno LFI, da podstiče nemire.