Iran je osudio otvorene prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uništiti Islamsku Republiku, upozorivši da takve izjave krše međunarodno pravo i Povelju UN-a te da ih ne treba odbacivati kao političku retoriku.

U pismu generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu i predsjedniku Vijeća sigurnosti, iranski ambasador i otpravnik poslova pri Ujedinjenim nacijama Golamhosein Darzi rekao je da Trumpove izjave nisu samo politička retorika, već predstavljaju kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a.

Prema navodima iz pisma, Trump je te izjave iznio 22. septembra tokom obraćanja 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a.

Iranski diplomata rekao je da je Trump, govoreći s govornice UN-a, „otvoreno zaprijetio Islamskoj Republici Iran, jednoj od osnivačica Ujedinjenih nacija, uništenjem“.

Citirao je Trumpa kako je rekao: „Uništit ću Islamsku Republiku i učiniti to brzo.“

Darzi je također naveo drugu izjavu u kojoj je američki predsjednik tvrdio da ih može „otjerati u pakao bez ikakve šanse za opstanak i bez nade u buduću veličinu“.

„Ove odvratne izjave pune mržnje nisu ni dvosmislene ni bez presedana“, navodi se u pismu, uz ocjenu da su dio kontinuiranog obrasca javnih prijetnji Iranu od strane lidera stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.

U pismu je također naveden niz ranijih Trumpovih izjava.

Dana 22. marta 2026. Trump je zaprijetio da će Sjedinjene Američke Države „napasti i uništiti njihove različite elektrane“, navodi se u pismu.

Dana 30. marta zaprijetio je širokim uništenjem iranskih energetskih postrojenja i druge kritične infrastrukture, uključujući postrojenja za desalinizaciju.

Dana 6. aprila Trump je, prema navodima, rekao da bi „cijela zemlja mogla biti izbrisana u jednoj noći“, istovremeno prijeteći uništenjem iranskih mostova i elektrana.

U pismu se navodi da su prijetnje dodatno eskalirale 7. aprila, kada je Trump izjavio: „Cijela civilizacija će večeras nestati i nikada više neće biti vraćena.“

Iranski izaslanik rekao je da su najnovije izjave posebno ozbiljne jer su izrečene pred Generalnom skupštinom UN-a, forumom uspostavljenim radi promoviranja međunarodnog mira i saradnje.

„Generalna skupština nije mjesto za prijetnje uništenjem“, navodi se u pismu.

Darzi je istakao da otvorene prijetnje uništenjem države članice UN-a treba tretirati kao nešto više od političke retorike, posebno kada se posmatraju u kontekstu šireg obrasca američkih i izraelskih vojnih akcija protiv te zemlje od 28. februara 2026. godine.

„Međunarodna neaktivnost i normalizacija takvih prijetnji i gnusnih zločina usmjerenih na uništenje jedne nacije, njenog naroda i njene civilizacije“ potkopale bi autoritet Povelje UN-a i odgovornost organizacije da spriječi prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti, upozoreno je u pismu.

Darzi je dalje naveo da, bez obzira na to jesu li prijetnje samo neosnovane fantazije, one neće biti ostvarene suočene s otporom i odlučnom odbranom iranskog naroda i oružanih snaga.

Iran je tokom protekle iranske godine (mart 2025. – mart 2026.) doživio dva velika kruga ničim izazvane američko-izraelske vojne agresije.

Prvi je bio 12-dnevni rat u junu 2025. godine, tokom kojeg je u Iranu, prema podacima iranskih zvaničnika, ubijeno više od 1.000 ljudi, uključujući žene i djecu.

Drugi krug počeo je 28. februara, kada su zajednički američko-izraelski napadi pogodili lokacije širom Irana.

Rat je trajao oko 40 dana, nakon čega je u aprilu postignut prekid vatre. Iranske zdravstvene vlasti saopćile su da je tokom agresije ubijeno više od 3.500 ljudi, uključujući stotine žena i djece.

U dva kruga napada također su stradali deseci visokih iranskih vojnih zapovjednika i nuklearnih naučnika, kao i lider Islamske revolucije, ajatolah Sejed Ali Hamenei.

Civilna i ekonomska infrastruktura također je oštećena u nekoliko dijelova zemlje.

Tokom oba rata, iranske oružane snage odgovorile su odlučnim uzvratnim napadima na napadačke snage, istovremeno održavajući vojni pritisak koji je doprinio konačnom prekidu vatre.