Iranski predsjednik Masud Pezeškian kritikovao je evropske zemlje zbog nedjelovanja tokom nedavnog američko-izraelskog rata protiv Irana, rekavši da su neke države tokom rata ostale pasivne, ali ne i neutralne.

Pezeškian je to rekao tokom sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Antóniom Costom na marginama 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku u srijedu.

Rekao je da je Iran tokom 40-dnevnog rata koji su SAD i izraelski režim pokrenuli krajem februara svjedočio pasivnosti nekih zemalja, ali ne i neutralnosti.

„Očekujemo od evropskih zemalja da preispitaju svoj pristup i sačuvaju svoju nezavisnost. Tokom nedavnog rata vidjeli smo nedjelovanje nekih zemalja, ali nismo vidjeli neutralnost“, dodao je.

Istakao je da su evropske zemlje, svrstavši se uz neprijateljske poteze SAD-a, same sebe lišile mogućnosti da imaju efikasnu ulogu u međunarodnim dešavanjima.

Iranski predsjednik ponovio je da su mjere evropskih zemalja u vezi s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, poznatim kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA), te napori povezani s takozvanim mehanizmom „snapback“ dodatno oslabili sposobnost Evrope da igra efikasnu međunarodnu ulogu.

Pezeškian je naglasio da su sve zemlje regije dužne osigurati sigurnost u regiji, rekavši: „Miješanje zapadnih vlada uticalo je ne samo na regionalnu sigurnost već i na globalnu sigurnost.“

Costa je sa svoje strane izrazio spremnost Evrope da igra ulogu u regionalnim pitanjima.

Sjedinjene Američke Države i izraelski režim pokrenuli su svoj ilegalni agresorski rat protiv Irana 28. februara. Međutim, 40 dana kasnije, 8. aprila, neprijatelji su bili primorani prihvatiti prekid vatre usljed hrabrog otpora Irana i uspješnih operacija odmazde.

Teheran i Vašington su 17. juna potpisali 14-člani Memorandum o razumijevanju (MoU) iz Islamabada, kojim je predviđen prekid neprijateljstava, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i nastavak pregovora ka postizanju konačnog sporazuma.

Međutim, Vašington je prekršio sve odredbe sporazuma, što je navelo Iran da odlučno odgovori.

Tokom sastanka s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, Pezeškian je rekao da je čvrsta politika Islamske Republike širenje saradnje s regionalnim i susjednim zemljama.

Dodao je da će Iran uložiti sve napore kako bi proveo sporazume postignute između Teherana i Jerevana.

Iranski predsjednik također je na marginama Generalne skupštine održao odvojene sastanke s premijerom Bangladeša Tariqueom Rahmanom i premijerom Norveške Jonasom Gahrom Støreom.

U međuvremenu, predsjednik Pezeškian tokom svih svojih sastanaka poklanja svojim kolegama i visokim zvaničnicima drugih zemalja primjerak knjige pod naslovom „U ime pomoći“.

Knjiga sadrži dokumentirane informacije o zločinima koje su počinile Sjedinjene Američke Države i izraelski režim te fotografije koje dokumentiraju agresivne napade na iranske civile i infrastrukturu, kao i fotografije onih koji su poginuli kao šehidi u 12-dnevnom i 40-dnevnom ratu.