Američko-izraelski napad na iransku fabriku "žutog kolača" u Ardakanu predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, ali nikada neće zaustaviti mirnodopski nuklearni program Islamske Republike, saopštila je Iranska organizacija za atomsku energiju (AEOI).

Napad je bio usmjeren na postrojenje za koncentrat uranijumske rude u provinciji Jazd, ključni dio lanca snabdijevanja nuklearnim gorivom zemlje.

„Američko-izraelski napad na fabriku "žutog kolača" u Ardakanu u Jazdu je očigledno kršenje imuniteta mirnodopskih nuklearnih objekata, ciljajući lanac snabdijevanja gorivom za reaktore i nuklearnu medicinu,“ navodi AEOI u objavi na X.

„Nuklearna tehnologija Irana služi globalnom miru i zdravlju ljudi, put koji teške bombe nikada neće zaustaviti.“

Zračni napad na postrojenje dogodio se 27. marta.

Fabrika "žutog kolača" pretvara sirovu uranijumsku rudu u koncentrisani prah koji se koristi za gorivo reaktora i proizvodnju medicinskih izotopa.

Napadom na postrojenje, Vašington i Tel Aviv prekršili su imunitet nuklearnih lokacija zaštićenih međunarodnim ugovorima, ističe Iran.

Napad na postrojenje u Ardakanu nije izolovan incident.

Od kada su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli svoju neprovociranu agresiju na Iran 28. februara, nuklearna infrastruktura zemlje je bila izložena ponovljenim napadima.

Nuklearna elektrana u Bušehru, jedini operativni reaktor u zemlji, pogođena je četiri puta.

Posljednji napad 4. aprila usmrtio je jednog člana sigurnosnog osoblja i ranio druge.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je projektil pao samo 75 metara od postrojenja.

Natanz, glavno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Iranu, pogođen je dva puta.

Prvi napad dogodio se 2. marta, oštetivši ulazne zgrade podzemnog postrojenja.

Drugi napad 21. marta bio je usmjeren na sam kompleks za obogaćivanje.

Nuklearna postrojenja u Isfahanu također su bila višestruka meta napada.

9. marta, objekat za sterilizaciju gama zračenjem pretrpio je oštećenja u zračnom napadu.

Kompleks za tešku vodu u Araku napadnut je dva puta, jednom tokom 12-dnevnog rata u junu, i ponovo 27. marta.

Vašington i Tel Aviv također su bombardovali postrojenje za obogaćivanje goriva u Fordou.

Napadi su izazvali upozorenja o katastrofalnim posljedicama.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakći upozorio je da bi nastavak napada na nuklearne lokacije mogao izložiti cijeli region radioaktivnoj kontaminaciji.

Šef Svjetske zdravstvene organizacije također je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog sigurnosti iranskih nuklearnih objekata.

Iranska atomska agencija formalno je protestovala zbog napada na Bušehr pred IAEA-om, opisujući čin kao flagrantno kršenje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i očiti ratni zločin.