Otvorena biračka mjesta u Francuskoj, Macron na testu i borba za glasove muslimana
SaharTV - Francuski birači počeli su izlaziti na birališta jutros kako bi glasali u drugom krugu izbora koji će odlučiti da li će zagovorniku EU, centristi Emmanuelu Macronu biti dato još pet godina na mjestu predsjednika ili će ga zamijeniti kandidatkinja krajnje desnice euroskeptična Marine Le Pen.
Biračka mjesta su otvorena u 8 ujutro u nedjelju i zatvaraju se u 20 sati, a početne analize anketara se očekuju kasnije u toku dana.
Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da je Macron vjerovatno pobjednik izbora, ali sa daleko manjom razlikom u pobjedi nego 2017. godine kada je pobijedio Le Pen osvojivši 66,1 posto glasova.
Ovaj 44-godišnji predsjednik upozorio je na "građanski rat" ako Le Pen, čija politika uključuje zabranu nošenja muslimanskih marama u javnosti, bude izabrana, pozivajući francuske demokrate svih rasa da ga podrže protiv kandidata krajnje desnice.
Le Pen je fokusirala svoju kampanju na rastuće troškove života u sedmoj ekonomiji na svijetu, za koju mnogi Francuzi kažu da se pogoršala s porastom globalnih cijena energije. Ova 53-godišnjakinja se također usmjerila na Macronov abrazivni stil vođenja, za koji kaže da pokazuje elitistički prezir prema običnim ljudima.
Politički analitičari vjeruju da će se Macron suočiti s teškim drugim mandatom ako pobijedi, uz vjerovatnoću protesta zbog njegovog plana da nastavi reforme u korist ekonomije, uključujući podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 65 godina.
Očekuje se i da će Le Pen napraviti radikalne promjene u domaćoj i međunarodnoj politici zemlje, a nakon toga bi mogli početi ulični protesti.
U međuvremenu, današnji izbori vjerovatno će imati trajne posljedice po francusku muslimansku zajednicu.
Dva kandidata sada se bore da obezbijede preko 7,7 miliona glasova koji su podržali Jean-Luc Mélenchona, ljevičarskog lidera koji je osvojio jako treće mjesto u prvom krugu.
Budući da je 70 posto muslimana glasalo za Mélenchona, koji je osudio diskriminaciju muslimana, Macron i Le Pen pokušavaju se fokusirati na manjinsko muslimansko stanovništvo u zemlji kako bi prikupili što više glasova.
Macron je tokom svog prvog predsjedničkog mandata izvršio maksimalan pritisak na pripadnike muslimanskog civilnog društva, otežavajući njihov svakodnevni rad i pojačavajući državnu kontrolu nad njihovim vjerskim običajima.
Prema zvaničnim izvještajima, više od 718 džamija, islamskih škola i muslimanskih organizacija zatvoreno je nakon što je istraženo više od 24.000 ustanova, a 50 miliona dolara je zaplijenjeno od ionako ekonomski uskraćene manjine.
Očekuje se da će Macron nastaviti i proširiti politiku antimuslimanskog progona koju sponzorira država, i prirodno je pretpostaviti da bi Le Pen učinila isto.
Le Pen je otišla dalje od Macrona sugerirajući zabranu nošenja hidžaba, što Macron odlučno kritikuje.
Oba kandidata smatraju islamsku vjeru i njene vidljive prakse “civilizacijskim prijetnjama”, držeći stav da se muslimanskom “separatizmu” mora kategorički suprotstaviti.
