SAHAR

SaharTV - Ne predviđamo da se Amerika i Iran neumitno kreću ka velikom ratu, iako iransko obaranje američkog drona preko noći naglašava rastući rizik od konflikta između dvije zemlje, tvrde američki analitičari.

Prema izvještajima New York Timesa, američki predsjednik Donald Trump otkazao je napade na Iran, u odgovoru na iransko obaranje američkog drona koji je ušao u iranski zračnu prostor u četvrtak ujutro. Odluka da se izbjegnu eskalacije s Iranom u Perzijskom zaljevu pokazuje da Washington dobro zna da Iran ima mnoge opcije da podigne cijenu ratovanja za SAD i njihove prijatelje u regiji.

U nastavku donosimo komentar Aarona Davida Millera i Richarda Sokolskya u vezi s nedavnim dešavanjima, koji je objavio Nacionalni javni radio NPR:

Sve od Drugog svjetskog rata, ratovi nisu bili naklonjeni američkim predsjednicima. SAD nisu ostvarile pobjedu u Koreji, Vijetnamu, Iraku ili Afganistanu, a troškovi tih ratova u ljudskim životima i dolarima bili su zastrašujući. Oni su ostavili modrice na vladavinama predsjednika Harrya Truman, Lyndona Johnsona, Georga W. Busha i Baracka Obame.

Ne predviđamo da se Amerika i Iran neumitno kreću ka velikom ratu, iako iransko obaranje američkog drona preko noći naglašava rastući rizik od konflikta između dvije zemlje.

Ukoliko se rat dogodi, predsjednik Trump će poželjeti da se držao van njega. S obzirom na to da on svijet definira svojim političkim, a ne državnim interesima, bilo bi mudro da u obzir uzme sljedeće:

Neće biti dobrog kraja

Trumpova aministracija nema jasne ili realistične ciljeve korištenja vojne sile protiv Irana. Iran je previše velik i snažan da bi bio svrgnut, i ne posjeduje snažnu i ujedinjenu opoziciju koja bi mogla izvesti takvu vrstu pobune da zbaci režim s vlasti u toku američkih vojnih napada.

U odgovoru na ograničene američke vojne napade, Iran ima mnogo opcija da podigne troškove ratovanja za SAD i njihove prijatelje u regiji, uključujući Libanon, Irak, Jemen i Afganistan.

Nema razloga da se vjeruje da će iranski vrhovni lider trpjeti poniženje povratka pregovora i odgovaranja na američke zahtjeve, naročito jer se Trumpova administracija povukla iz sporazuma koji su Iranci poštovali.

Osim toga, ulaziti u rat bez jasno definiranih i dostižnih ratnih ciljeva je recept za konflikt bez kraja, koji će gotovo sigurno potkopati američke interese i kredibilitet.

Nestabilno tržište nafte

Periodi tenzija na Bliskom istoku historijski predstavljaju nestabilnost za tržišta nafte. Posljednje što Trumpu treba dok se približavaju izbori 2020.god, je povećanje cijena plina. A to će dobiti ukoliko se SAD i Iran nađu u sukobu.

Zaglavljeni u drugom stranom ratu

Prošlog februara, Trump je rekao za CBS da je izlazak iz beskrajnih ratova bila jedna od njegovih glavnih poruka i da mu je pomogla da pobijedi 17 republikanaca za nominaciju 2016.god. I stalno je izražavao želju da razgovara s Irancima, umjesto da se bori protiv njih.

Rizičan, nejasan i otvoreni konflikt s Iranom mu neće pomoći protiv demokratskog oponenta ili nezavisnih kandidata.

Amerika je sama

Sjedinjene Države imale su vojnu i diplomatsku podršku za svaki veliki rat koji su počinile od kraja Korejskog rata 1953.god. Čak i u nepopularnoj invaziji na Irak, Bush je uspio sastaviti malu koaliciju zemalja koje su bile voljne pridružiti se u bitci.

U najboljem slučaju, ukoliko SAD uđe u rat s Iranom, uspjet će dobiti diplomatsku i možda vojnu podršku od četiri zemlje: Velike Britanije, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela. Rat protiv Irana bez značajne međunarodne podrške, koji bi bio smatran američkom krivicom, doveo bi do izolacije SAD-a.

Zbog svih mogućih američkih vojnih konflikata danas, ne možemo ni pomisliti na onaj koji bi bio nepotrebniji, kontraproduktivniji i ispunjen većom neizvijesnošću i rizikom nego slučajni ili hotimični rat s Iranom.