SAHAR

Katarani su blokadu shvatili kao veliku nepravdu i njihova podrška emiru Al Thaniju je znatno ojačana

Danas se navršava godina dana od kako su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein prekinuli diplomatske odnose i blokirali Katar, a i dalje se ne nazire kraj krizi koja je najteža još od Zaljevskog rata.

Četiri zaljevske zemlje su na današnji dan prošle godine prekinule diplomatske odnose i blokirale zračni prostor Katara, a vlasti Saudijske Arabije su mu zatvorile i kopnenu granicu.

Tom iznenađujućem potezu prethodilo je objavljivanje teksta na Katarskoj novinskoj agenciji (QNA) u kojem katarski emir oštro kritikuje SAD i podržava Iran. 

Mediji u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Egiptu intenzivirali su kritike Katara, a sve je rezultiralo blokadom.

Saudijska Arabija i njeni saveznici optužili su Katar za podršku terorizmu.

Američki predsjednik Donald Trump je podržao blokadu Katara i optužio ga za podršku terorizmu. S druge strane, američki Pentagon je saopćio da će nastaviti vojno prisustvo u Kataru i da neće doći do promjena u aktivnostima u američkoj zračnoj bazi Al Udaid iz koje američke snage vode operacije u Afganistanu, Iraku i Siriji.

Za razliku od Trumpa, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je blokadu Katara ocijenio neprimjerenom i u razgovorima s liderima u regiji pokušao pomoći u prevazilaženju nesuglasica.

Katar je do blokade kopnenim putem iz Saudijske Arabije uvozio 75 posto svih roba, a nakon blokade nestašica hrane i drugih potrepština spriječena je otvaranjem novih pomorskih i zračnih teretnih linija iz Turske i Irana.

Turska je nedugo nakon uvođenja embarga u Kataru dodatno intenzivirala vojno prisustvo u vojnoj bazi čije zatvaranje je jedna od stavki na listi zahtjeva koju su vlastima Katara dostavile Saudijska Arabija i njeni saveznici.

Na listi zahtjeva se nalazi još 12 stavki, uključujući i zatvaranje medijske mreže Al Jazeera i plaćanje odštete zemljama koje su trpjele zbog navodne katarske podrške terorizmu.

Vlasti Katara kategorički su odbile sve optužbe koje su joj stavljene na teret, a zaprimljene zahtjeve smatra udarom na vlastiti suverenitet.

Kuvajt, Oman, a kasnije i SAD i Evropska unija su pokretali inicijative za rješavanje zaljevske krize, ali ništa od toga nije dovelo do deblokade Katara.

Katar je u proteklih osam mjeseci izdvojio 25 milijardi dolara za jačanje odbrambenih kapaciteta.

Jačanjem saradnje i trgovinskih odnosa s Omanom, Turskom, Iranom i Pakistanom, Katar je spriječio da blokada dovede do nestašice roba u toj zemlji, a na taj način je prevazišao i dotadašnju trgovinsku ovisnost o Saudijskoj Arabiji i njenim saveznicima.

Katarani su blokadu shvatili kao veliku nepravdu i njihova podrška emiru Al Thaniju je znatno ojačana. Al Thanijevi posteri se mogu vidjeti na većini objekata, trgovina i na svim drugim mjestima u Kataru.

Analitičari smatraju da bi aktuelna kriza u Zalljevu mogla izazvati dugoročne promjene odnosa i dinamika u Zaljevu, te je u tom kontekstu porede s krizom uoči Zaljevskog rata sa početka 90-tih godina prošlog vijeka.

Ekspert za odnose u zaljevu Kristian Coates Ulrichsen tvrdi da su četiri zemlje blokadu Kataru uvele kako bi vlastima u Dohi nametnule svoje zahtjeve, ali kako im to nije uspjelo jer je Katar pokazao neočekivani otpor.

On je u tekstu objavljenom na Međunarodnom forumu za Zaljev naveo da kriza nije dovela do međunarodne izolacije i slabljenja Katara, već da su izazvani politički i društveni rizici po cijelu regiju.

(Agencije)