SAHAR

Vikend 21. marta, koji se poklopio s praznicima povodom Ramazanskog bajrama i Noruza (perzijska Nova godina), obilježen je strateškim iranskim uzvratnim udarima na više lokacija na teritorijama pod izraelskom okupacijom.

Piše: Shabbir Rizvi

U subotu navečer posebno velika razaranja zabilježena su u Aradu i Dimoni — potonja je lokacija nuklearnog programa okupacionog režima koji nije toliko skriven.

Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump tvrdio je da je iranska vojska „oslabljena“ i da je rat „gotovo dobijen“. Većina medija ove tvrdnje objavljuje bez ozbiljnog osporavanja, uz tek sporadične i zakašnjele kritike.

Međutim, Iran nije pokazao znakove zaustavljanja u svojoj vojnoj doktrini, dok visoki komandanti ističu da su prešli s „odbrambene“ na ofanzivnu strategiju.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakći izjavio je da nema pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prijedlog koji su Amerikanci preko pakistanskih posrednika poslali Iranu odbijen je kao nepraktičan. Iran je iznio vlastite uslove za okončanje nametnutog rata, jasno nastupajući s pozicije snage.

Zahtjevi koje je Iran iznio — kako je Press TV prvi izvijestio u srijedu — uključuju potpuni prekid agresije i atentata, uspostavljanje konkretnih mehanizama koji će spriječiti ponovno nametanje rata Islamskoj Republici, garantovanu i jasno definisanu isplatu ratne štete i reparacija, okončanje rata na svim frontovima i za sve pokrete otpora u regionu, kao i priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.

Zemlja koja je, prema Trumpovim riječima, izgubila svoju vojsku ne bi istovremeno postavljala zahtjeve i izvodila napade na izraelsko-američke ciljeve širom regiona.

Očigledan kontrast zahtijeva preispitivanje: jasno je da neko ne govori istinu. Da li je to Trump — bivši prevarant pretvoren u predsjednika, poznat po manipulacijama i osuđivan, ili Iran koji vodi egzistencijalni rat, osporava američke tvrdnje i istovremeno kontroliše eskalaciju i postavlja uslove?

Indikatori ukazuju na očigledno. Postavlja se pitanje motiva: da li je riječ o javnom mnijenju? Odgovor je, kao i obično — pratite novac.

Treba uzeti u obzir Trumpovu nedavnu prijetnju iranskoj civilnoj infrastrukturi. Nakon velikih izraelskih gubitaka u Aradu i Dimoni, Trump je zaprijetio bombardovanjem Irana ukoliko se Hormuški moreuz ne otvori za slobodan prolaz, dajući rok od 48 sati.

Iran je, kontrolišući eskalaciju i držeći se svojih obećanja, upozorio da bi napadi na njegovu infrastrukturu izazvali uzvratne udare na američko-izraelske energetske centre u Perzijskom zaljevu, što je izazvalo paniku među tržišnim analitičarima.

Nedavno ozbiljno narušavanje energetskog izvoza iz zemalja Vijeća za saradnju u Perzijskom zaljevu potreslo je globalno tržište i ugrozilo petrodolar, dok Iran zahtijeva da zemlje koje žele prolaz kroz Hormuški moreuz plaćaju u kineskim juanima — potez ka dedolarizaciji koji zagovara godinama.

Kada su tržišta otvorena u ponedjeljak, Trump je povukao svoju prijetnju, istovremeno ponovo iznoseći tvrdnje o „pregovorima“ s Iranom:

„NALOŽIO SAM MINISTARSTVU RATA DA ODLOŽI SVE VOJNE NAPADE NA IRANSKE ENERGETSKE OBJEKTE NA PET DANA, U ZAVISNOSTI OD USPJEHA TEKUĆIH RAZGOVORA.“

Stručnjaci smatraju da je ovaj petodnevni rok značajan, jer se poklapa s vikendom — periodom kada je Trump ranije pokretao vojne akcije, uključujući napad na Iran 28. februara 2026, otmicu predsjednika Venezuele Nicolása Madura 3. januara 2026. i obnovu bombardovanja Sirije 10. januara 2026.

Cijela strategija laži ima jasan cilj: manipulaciju tržištem. Ona nije znak neuspjeha rata protiv Irana niti pokušaj mobilizacije birača, već način da se kapital zadrži na strani vojnih poteza Trumpove administracije i cionističkog režima.

U ovom slučaju, Trump tvrdi da neće gađati infrastrukturu kako bi smirio tržišta, ali ubrzo nakon toga izraelski režim objavljuje da će ipak ciljati infrastrukturu.

Ipak, već sama objava o Trumpovim navodnim „uspješnim pregovorima“ — koje je Iran demantovao — dovela je do rasta tržišta.

Redoslijed događaja, prema „The Kobeissi Letter“, bio je sljedeći:

U 7:04 po istočnom vremenu Trump je izjavio da su „SAD i Iran imali produktivne razgovore“.

Do 7:10 indeks S&P 500 porastao je za 240 poena, dodajući 2 biliona dolara tržišne vrijednosti.

Dvadeset sedam minuta kasnije Iran je u potpunosti negirao te tvrdnje i naveo da nije bilo kontakta.

Do 8:00 indeks je pao za 120 poena, brišući bilion dolara vrijednosti.

To predstavlja oscilaciju od 3 biliona dolara za samo 56 minuta.

Trump je ovu taktiku koristio više puta tokom rata. Primjerice, 9. marta je izjavio da je „rat skoro završen“, što je pomoglo rastu tržišta početkom sedmice.

Dvije sedmice kasnije priznao je da rat traje, dok je američka vojska rasporedila brod USS Tripoli s oko 2.000 marinaca, signalizirajući moguću kopnenu ofanzivu.

Ovi potezi izazvali su stotine milijardi dolara gubitaka na američkom tržištu i pojačali strah od energetske krize.

Ovo nije prvi put da Trump manipuliše tržištem — o tome je i sam javno govorio. Tokom „carinskog rata“ hvalio se kako su njegove mjere obogatile njegov bliski krug.

Prema Yahoo Financeu, nakon najave 90-dnevne pauze na carine, Trump je izjavio da su njegovi saradnici zaradili milione dolara.

Međutim, Trump nije jedini akter u ovoj manipulaciji. Uz njegov krug saradnika, ključnu ulogu ima američki medijski aparat.

Kada Trump tvrdi da vodi pregovore s Iranom, glavni mediji to odmah objavljuju bez provjere ili kritike. Ako se i pojavi sumnja, ona se skriva unutar teksta, dok naslov ističe neistinitu tvrdnju.

U skladu s imperijalističkim obrascem, mediji šire ove narative kako bi podstakli tržišta i ojačali povjerenje investitora.

Primjer je naslov CBS-a: „Trump tvrdi da je ultimatum Iranu odgođen zbog pregovora.“

Takvo izvještavanje služi dvjema svrhama: opravdavanju ratnih ciljeva i podsticanju rasta tržišta, uprkos realnim ekonomskim posljedicama i rastućem javnom nezadovoljstvu.

U nastavku teksta, CBS prenosi Trumpove slabo utemeljene tvrdnje bez ikakvog osporavanja: „Predsjednik Trump je u ponedjeljak rekao da Sjedinjene Američke Države razgovaraju s ‘najuglednijom’ osobom i ‘liderom’ u Iranu, ali da to nije vrhovni vođa, ajatolah Modžtaba Hamenei.“

Svako ko ima makar osnovno razumijevanje strukture iranskog rukovodstva i državnog sistema zna da takva tvrdnja nije moguća.

Također, Iran je ranije objavljivao svaki put kada bi ulazio u pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, sve dok SAD nisu prekršile dogovor i pokrenule ničim izazvan i neopravdan rat 28. februara.

Od tada Iran insistira da nema pregovora, uprkos ponovljenim tvrdnjama američke strane da oni postoje, ali je stvarnost pokazala da su iranske tvrdnje tačne.

S obzirom na to da je vlasništvo nad medijima usklađeno s ciljevima imperijalizma, nije iznenađujuće što se ovakvo izvještavanje predstavlja kao „novinarstvo“. Sjedinjene Američke Države nalaze se u vrtlogu laži i manipulacija kako bi očuvale svoj slabeći ekonomski sistem, opterećen brojnim krizama — od uspona umjetne inteligencije do općeg ekonomskog pada američke radničke klase.

Kako bi prikrila neuspjeh, Trumpova administracija pokušava izbrisati samu stvarnost, falsificirajući podatke o nezaposlenosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Značaj tržišta za Trumpovu administraciju ne može se precijeniti. U jeku istrage o aferi Epstein, u kojoj je Trump optuživan za silovanje, pa čak i ubistva djece, državna tužiteljica Pam Bondi skrenula je pažnju s njegove uloge, ističući uspjeh indeksa Dow Jones. Administracija je u potpunosti posvećena osiguravanju interesa kapitala koji štiti, a rat protiv Irana nije izuzetak.

Kako se besmisleni rat nastavlja i američki vojni neuspjesi gomilaju, može se očekivati još više Trumpovih laži s ciljem kontrole nad sve slabijim utjecajem na američku ekonomiju, ali i globalna tržišta.

Pitanje ostaje: koliko će još laži biti potrebno da se prizna da je Trump u konačnici gubitnik vlastitog sistema?

Shabbir Rizvi je antiratni aktivista i urednik u Vox Ummahu.