SAHAR

Mediji su u ovog mjeseca citirali neke neimenovane američke zvaničnike koji su rekli da će predsjednik Donald Trump tokom svoje posjete Saudijskoj Arabiji objaviti da SAD više neće koristiti naziv Perzijski zaliv, već "Arapski zaliv".

Naziv Perzijski zaliv se široko koristi za ovaj strateški vodeni prostor, treći najveći zaliv na svijetu, smješten između Arapskog poluotoka i jugozapadnog Irana.Međutim, takav potez ne bi bio bez presedana, jer je Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM), koju je Iran službeno označio kao terorističku organizaciju, još 2010. godine preporučila da njihovo osoblje koristi termin "Arapski zaliv" umjesto izvornog naziva Perzijski zaliv.U januaru je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se nalaže saveznim agencijama da usvoje novi termin "Američki zaliv" umjesto Meksičkog zaliva.Iako je ova promjena uticala na neke američke službe, platforme za mapiranje i medijske kuće, nije imala uticaja izvan SAD-a, niti je uticala na međunarodne organizacije koje se bave hidrografskom terminologijom.Politički komentatori vjeruju da, ako se medijske spekulacije pokažu tačnim, Trump pokušava laskati arapskim zemljama i isprovocirati Iran promjenom imena Perzijskog zaliva.Na temu se oglasio iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, navodeći da nazivi regionalnih plovnih puteva "ne podrazumijevaju vlasništvo bilo koje određene nacije, već odražavaju zajedničko poštovanje prema kolektivnom naslijeđu čovječanstva"."Uvjeren sam da je Donald Trump svjestan da je naziv PERZIJSKI zaliv star vjekovima i da ga priznaju svi kartografi i međunarodna tijela, te da su ga čak koristili svi lideri regije u svojim službenim komunikacijama sve do 1960-ih", rekao je Arakči."Iako svaki kratkovidni korak u vezi s tim neće imati valjanost niti pravni ili geografski učinak, on će samo donijeti gnjev svih Iranaca iz svih sfera života i političkih uvjerenja u Iranu, SAD-u i širom svijeta", dodao je.Američki novinar i autor Max Blumenthal, govoreći za Press TV, odbacio je ideju kao "smiješnu" i uporedio je s trikom preimenovanja pomfrita u "pomfrit slobode" od strane Sjedinjenih Država.Britanski pisac i historičar Louis Allday, govoreći na događaju koji je organizirao Međunarodni medijski festival Sobh u Teheranu, rekao je da se termin Perzijski zaliv koristi vjekovima, čak i od strane arapskih vladara, te da je Trumpov pokušaj da ga preimenuje samo politički trik o kojem ne vrijedi raspravljati.

Kako je Perzijski zaliv dobio ime?

Etimologija Perzijskog zaliva zasniva se na drevnoj iranskoj regiji Perziji (Fars) i Perzijancima koji su naselili njene obale još početkom 1. milenijuma prije nove ere, a najstariji historijski dokument koji spominje ovaj hidronim su Darijevi natpisi iz Sueza (oko 500. godine prije nove ere).Naziv Perzijski zaliv (latinski: Sinus Persicus) ubrzo je postao uobičajen u cijelom zapadnom svijetu, o čemu svjedoče brojna djela starogrčkih, helenističkih i rimskih autora koji su Crveno more istovremeno nazivali "Arapskim zalivom" (latinski: Sinus Arabicus).Apolitično i historijsko ime zadržalo se čak i nakon pada Sasanidske monarhije, što je vidljivo iz djela muslimanskih geografa i kartografa koji su vodenu površinu nazivali "Perzijskim morem" (arapski: Baḥr Fāris) ili "Perzijskim zalivom" (arapski: Ḫalīǧ Fāris).Evropski geografi i kartografi tokom srednjeg i ranog novog vijeka također su široko koristili naziv "Perzijski zaliv", iako postoji nekoliko izuzetaka zbog problema u identifikaciji geografskih podataka ili miješanja naziva Perzijskog zaliva, Arapskog mora i Crvenog mora.Na primjer, Gerardus Mercator i njegovi nasljednici Jodocus Hondius i Johannes Janssonius su u 16. vijeku na istim mapama nazvali Crveno more i Perzijski zaliv "Arapski zaliv" (latinski: Sinus Arabicus), iako je Janssonius kasnije za potonji koristio isključivo "Perzijski zaliv" (Sinus Persicus).S druge strane, kartografi poput Emanuela Bowena ispravno su koristili naziv "Perzijski zaliv", dok su na istim mapama susjedno Arapsko more pogrešno označili kao "Perzijsko more".Ove zabune i greške kasnije su u 20. vijeku dale kvaziargument arapskim nacionalistima o izmišljenoj historijskoj pozadini termina "Arapski zaliv" za Perzijski zaliv. Druga imena kojima se ponekad nazivao sjever Perzijskog zaliva uključuju "Katifski zaliv" i "Basranski zaliv".Prvi se pojavljuje na nekim evropskim kartama, a drugi se pojavio u Osmanskom carstvu nakon osvajanja južne Mezopotamije i još uvijek se koristi lokalno u Turskoj danas (turski: Basra Körfezi).Sveukupno, do 1890. godine, među 6.000 različitih historijskih karata, pronađeno je malo izuzetaka u nomenklaturi, jer je velika većina koristila termin Perzijski zaliv.Nakon britanskih pomorskih osvajanja u Perzijskom zalivu 1840. godine, londonski časopis The Times trijumfalno ga je u jednom članku nazvao "Britanskim morem", ali takvo ime se nigdje nije primilo, čak ni u Britaniji.Općenito, alternativna imena nisu imala uticaja na opću upotrebu u svijetu, a historijsko ime Perzijski zaliv aktivno se koristilo u portugalskim, britanskim, osmanskim i arapskim dokumentima bez obzira na političke okolnosti.Kako je započela kontroverza oko imenovanja?Kontroverze oko imena Perzijskog zaliva pojavile su se nakon Drugog svjetskog rata, s rastom arapskog nacionalizma u regiji, kada su zemlje arapskog svijeta počele da ga nazivaju "Arapskim zalivom".Preciznije, korijeni spora datiraju iz ranih 1950-ih kada je izbio iransko-britanski politički sukob oko naftnih koncesija.Charles Belgrave, britanski komesar za arapske protektorate, bio je prvi koji je otvoreno zagovarao upotrebu "Arapskog zaliva" kao novog imena, koje je ubrzo postalo općeprihvaćeno u arapskim nacionalističkim krugovima.Arapska liga je usvojila novo ime kao službeno, a do 1960-ih ono je ušlo u sve dokumente i školske udžbenike širom arapskog svijeta.Tenzije su se dodatno pojačale 1970-ih s nezavisnošću Bahreina, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji insistiraju da naziv "Perzijski zaliv" ima političke konotacije.Iran i hidrografske organizacije negiraju da je to slučaj, tvrdeći da su susjedna mora poput Omanskog zaliva, Arapskog mora i Indijskog okeana također međunarodno usvojena historijska imena poput Perzijskog zaliva.Teritorijalni spor UAE s Iranom na kraju je rezultirao zakonskom zabranom korištenja naziva "Perzijski zaliv" u zemlji, pa čak i brisanjem imena s historijskih mapa u emiratskim muzejima.Iranska vlada je od početka protestovala međunarodnim institucijama zbog arapskih poteza, a neki iranski političari su pokušaje promjene terminologije opisali kao "necivilizirane".Arapska politizacija historijske nomenklature djelimično se odrazila u određenim zapadnim kartografskim publikacijama.Na primjer, pridjev "perzijski" je izostavljen u časopisu The Times Atlas ili se pojavljuje samo kao "Zaliv", ali je historijski naziv "Perzijski zaliv" ostao netaknut u većini renomiranih publikacija, poput National Geographic Atlasa.Ujedinjene nacije (UN) i vodeći svjetski kartografski i hidrografski instituti nisu podlegli arapskoj politizaciji nomenklature i nastavljaju službeno koristiti ustaljeni historijski naziv.Grupa stručnjaka za toponime pri UN-u proglasila je Perzijski zaliv jedinim ispravnim nazivom, napominjući da se zbog historijskih okolnosti naziv "Arapski zaliv" može koristiti samo za Crveno more.Međunarodna hidrografska organizacija (IHO) koristi dva službena naziva, "Iranski zaliv" i "Perzijski zaliv".