DA LI JE STIGLO VRIJEME RAZVODA EVROPE OD SAD-a?
Ovo nije prvi put da su se pojavile nesuglasice između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, no opseg i značaj trenutnih nesuglasica čini se bez presedana.
Prije Prvog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države nisu bile voljne igrati aktivnu ulogu u sigurnosti Evrope, a nakon završetka rata brzo su povukle svoje snage s tog kontinenta.
Nakon Drugog svjetskog rata, tendencija izbjegavanja stranog intervencionizma bila je očita u Vašingtonu. Iako su Sjedinjene Države mobilizirale milione osoba kako bi porazile nacističku Njemačku, isprva tadašnji predsjednik Harry Truman nije pokazivao spremnost na dugoročnu obavezu prema evropskoj sigurnosti. Međutim, ta su neslaganja uglavnom bila fokusirana na specifične politike i rijetko su rezultirala potpunim jedinstvom među evropskim zemljama naspram Vašingtona. Ali sada je situacija potpuno drukčija.
U samo dva mjeseca nova administracija Donalda Trumpa dramatično je uzdrmala tradicionalni osjećaj sigurnosti u Evropi. Desetljećima, od Hladnog rata i balkanskih kriza 1990-ih do nedavne ruske invazije na Ukrajinu, predanost Sjedinjenih Država evropskoj sigurnosti bila je kamen temeljac obrambenih strategija evropskih saveznika. Međutim, u kratkom vremenu provedenom u Bijeloj kući, Trump je stavio pred izazov mnoge od ovih drevnih pretpostavki na način bez presedana, bilo u područjima podrške Ukrajini, trgovine ili obrambene saradnje. Prema Davidu Manningu, bivšem britanskom ambasadoru u Sjedinjenim Državama, "Ovo nije privremeni poremećaj u odnosima; Postoji fundamentalno pitanje." Nakon jasnih znakova promjene u pristupu Vašingtona, evropski su čelnici brzo reagirali. Dok se suočavaju s trenutnim izazovima poput rata u Ukrajini i Trumpove stroge trgovinske politike, oni pokušavaju planirati budućnost u kojoj se možda više neće moći osloniti na sigurnosnu podršku SAD-a.
U jednom primjeru, iznenadni odlazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog iz Bijele kuće, istovremeno s odlukom Donalda Trumpa da potpuno obustavi vojnu pomoć Ukrajini, izazvao je zabrinutost zapadnih saveznika. To se dogodilo u isto vrijeme s prestankom politike izolacije Rusije i okretanjem Bijele kuće ka politici pregovora s Kremljom.
Kao odgovor na Trumpove postupke, evropski čelnici su brzo izvršili temeljne revizije; ali oni se suočavaju s ozbiljnim i složenim izazovima. Diskutabilno je da li je riječ "razvod" tačan opis rastućeg raskola između Evrope i Amerike u Trumpovoj eri. Neki bi mogli tvrditi da Sjedinjene Američke Države i Evropa nikada nisu imale potpuno predanu vezu, posebno uzimajući u obzir strateške odnose Amerike s regijama kao što su Istočna Azija, Pacifik i izraelski režim. Međutim, koja god se metafora koristila, nešto se temeljno promijenilo u dugogodišnjim transatlantskim odnosima. Evropa sada mora neizbježno usvojiti novi pristup pitanjima sigurnosti i trgovine. Međutim, implikacije ove promjene smjera još nisu u potpunosti jasne.
