MASAKR U ŠAMU
Sukobi u posljednjih 72 sata na sjeverozapadu Sirije i u obalnim područjima ove zemlje, opisani kao „najžešće nasilne akcije protiv nove vlasti nakon pada Bašara el-Asada prošlog decembra“, povećali su zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja građanskog rata u ovoj zemlji.
Sirijska opservatorija za ljudska prava jučer je objavila da su žestoki sukobi između vojnih snaga vlade Ebu Muhameda Džolanija i demonstranata rezultirali smrću više od 70 ljudi, ranjavanjem desetina drugih i zarobljavanjem određenog broja osoba. Ipak, precizni podaci o ukupnim gubicima za cijelu sedmicu još nisu utvrđeni. Nakon ovih smrtonosnih sukoba, vlasti Sirije proglasile su vojno stanje u Latakiji i Tartusu.
Danas je jedna grupa koja prati rat u Siriji izvijestila da su sigurnosne snage te zemlje pogubile na desetine pripadnika manjinske alavitske zajednice u obalnoj pokrajini Latakija.
Sirijska opservatorija za ljudska prava, sa sjedištem u Britaniji, navela je da je 311 alavitskih civila ubijeno u „terenskim egzekucijama“ u ovom području na užasan način.
To se događa nakon što su ranije lokalni izvori izvijestili o sukobima između snaga odanih Suheil Hasanu, bivšem zapovjedniku specijalnih snaga Asadove vojske poznatijim kao „Tigar Sirije“, u selu Beit Ana. Istovremeno s tim sukobima, izvedeni su i helikopterski i topnički napadi na okolna šumovita područja.
Kao odgovor na ovo nasilje, alavitski lideri objavili su saopćenje u kojem pozivaju na „mirne demonstracije“ i tvrde da su helikopterski napadi ciljali stambena civilna područja.
Vladine snage koristile su bespilotne letjelice i borbene helikoptere za napade na civilna stambena područja, dok su pobunjenici uzvraćali sofisticiranim minobacačima turske proizvodnje i ruskim protutenkovskim oružjem. Ovaj sukob ne samo da pokazuje duboku ovisnost obje strane o vanjskim podržavateljima, već i ukazuje na to da je Sirija postala poligon za testiranje naprednog oružja svjetskih sila.
S druge strane, krvavi sukobi posljednja tri dana nisu samo lokalna borba za kontrolu nad nekoliko sela ili gradova, već simbol dublje krize koja ima korijene u kolapsu sistema vlasti nakon pada Bašara el-Asada i etničko-vjerskim podjelama. Ovi sukobi dogodili su se u području koje je decenijama bilo društvena baza porodice Bašara el-Asada, a sada je postalo poprište sukoba između snaga nove islamističke vlade i pobunjenih Alavita i njihovih grupa.
