Perspektive ukrajinskog rata 6 mjeseci nakon njegovog početka
SaharTV - Govoreći na 181. dan ukrajinskog rata, predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina nije spremna pregovarati s Rusijom o uspostavljanju primirja, te da Kijev ne želi da ponovi loše iskustvo Minskih sporazuma, koji su doveli do do gubitka dijela teritorije Ukrajine.
Najava novog stava predsjednika Ukrajine uoči sedmog mjeseca rata u Ukrajini ne ostavlja pozitivnu perspektivu u smislu okončanja prvog klasičnog rata između dvije zemlje na evropskom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata. Očigledno, prozapadna vlada Kijeva, koja je posljednjih mjeseci uložila sve svoje napore da spriječi napredovanje Rusije, s obzirom na neuspjeh u ponovnom preuzimanju istočnih i južnih područja ove zemlje uprkos ogromnoj vojnoj i oružanoj pomoći sa Zapada, uvidjela je nema rješene za održavanje svog imidža osim naglašavanja neprihvatanja prekida vatre.
S druge strane, Rusija, koja je prvobitno najavila svrhu svojih specijalnih vojnih operacija u Ukrajini da spriječi neprijateljske akcije kijevske vlade protiv Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini, sada želi da zapadno orijentirana vlada Ukrajine odstupi od nastavka ovog rata. U međuvremenu, Moskva je sada konsolidovala svoje posjede, posebno u južnom dijelu Ukrajine.
Ruski zvaničnici sada govore o produženju rata u Ukrajini. Genady Gatilov, predstavnik Rusije u međunarodnim organizacijama sa sjedištem u Ženevi, kaže: "Ne zamišljamo mogućnost diplomatskog rješenja u vezi s Ukrajinom i predviđamo dugoročni sukob."
Rat u Ukrajini može se posmatrati kao rezultat loših namjera Zapada i agresivnog ponašanja prema Rusiji. Činjenica je da je napad Rusije na Ukrajinu zapravo reakcija Moskve na agresivne akcije Zapada ohrabrujući Ukrajinu da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i stvarajući ozbiljne rizike po nacionalnu sigurnost Rusije. Ova akcija Rusije dogodila se nakon negativnih odgovora Sjedinjenih Država i NATO-a na zahtjeve Rusije da se odrekne članstva Ukrajine u NATO-u i povlačenja NATO snaga na granice 1997. godine, odnosno prije početka procesa članstva zemalja srednje i istočne Evrope u NATO.
S druge strane, Sjedinjene Države i njeni drugi evropski i neevropski partneri, poput Kanade, Australije, pa čak i Japana, vide rat u Ukrajini kao jedinstvenu priliku za takozvani ukor Rusije i Vladimira Putina, ruskog predsjednika, koji se više od dvije decenije bori protiv ekstravagancije SAD-a i NATO-a u Evropi, Zapadnoj Aziji, Latinskoj Americi, pa čak i na Arktiku.
Osim toga, sa stanovišta zapadnih lidera, pobjeda Rusije u ukrajinskom ratu u blizini NATO-a značit će diskreditaciju ove vojne organizacije i dalje širenje ruskog regionalnog i međunarodnog utjecaja i moći, te će promijeniti bezbjednosnu, vojnu i političku jednačinu u Evropi na štetu Zapada. Stoga su odlučni da po svaku cijenu spriječe pobjedu Rusije.
Ovo pitanje su više puta pokretali visoki evropski i američki zvaničnici. Marie Dumoulin, direktorica programa za širu Evropu pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, smatra da je snažna podrška zapadnih saveznika Ukrajini otežala bilo kojoj strani da se sada povuče.
"Svaka strana misli da još uvijek može imati vojnu prednost, tako da je malo vjerovatno da će se ovaj rat uskoro završiti", kaže Dumoulin.
Istovremeno, Sjedinjene Države traže nastavak rata u Ukrajini s ciljem da se što više oslabi ruska vojska i da opsežne sankcije Rusiji bez presedana budu djelotvornije. Washington je Ukrajini već pružio više od 10 milijardi dolara pomoći u oružju, a američki zvaničnik je u utorak rekao da se očekuje da će Washington u srijedu objaviti novi paket sigurnosne pomoći Ukrajini vrijedan 3 milijarde dolara.
Osim toga, Sjedinjene Države su, pored različitog naoružanja koje su službeno najavile da će isporučiti Ukrajini, u tajnosti dostavile i novo ofanzivno oružje Ukrajini, koje svakako ima za cilj proširenje obima rata na rusku teritoriju i intenziviranje konfrontacije između Moskve i Kijeva. Dakle, barem u ovom trenutku, nema izgleda za okončanje rata u Ukrajini.
(Reza Mirtaher)
Stavovi izneseni u članku pripadaju autoru, ne nužno redakciji Balkan SaharTV.
