Neonacizam u Njemačkoj: Od 2014. godine napadnuto više od 800 džamija
SaharTV - Džamije su i dalje na meti neonacista ili ljevičarskih ekstremista, ali se napadi ne istražuju na odgovarajući način, navodi Brandeilig.
Džamije su i dalje na meti neonacista ili ljevičarskih ekstremista, ali se napadi ne istražuju na odgovarajući način, navodi Brandeilig. U Njemačkoj je od 2014. godine više od 800 džamija bilo meta prijetnji i napada, ali u većini slučajeva zločini nisu potpuno istraženi, navodi grupa za ljudska prava Brandeilig.
Ova grupa, koja je osnovala prvi njemački centar za izvještavanje o napadima na džamije, zabilježila je gotovo 840 incidenata napada, vandalizma i prijetnji između 2014. i 2022. godine.
Detaljna analiza zločina iz 2018. godine pokazala je da su počinitelji u većini napada ostali neidentifikovani, što je podstaklo daljnje napade neonacista ili ljevičarskih ekstremista na muslimanske bogomolje, prenosi Anadolija.
Od ukupno 120 napada na džamije zabilježenih 2018. godine, samo u devet slučajeva počinioci su bili identificirani.
“Ova brojka je razlog za zabrinutost”, naglasili su Brandeiligovi stručnjaci, ističući da su u najmanje 20 slučajeva, među kojima su bili i napadi podmetanja požara, osumnjičeni imali namjeru uzrokovati smrt ili teške tjelesne povrede.
Stručnjaci navode kako su policijski službenici veoma brzo stizali na mjesta dešavanja i odmah pristupali uviđaju. “Ipak, do danas gotovo nijedan incident nije riješen”, kažu stručnjaci.
Sociolog i politikolog Yusuf Sari za Anadoliju je izjavio: “Polovinu ovih napada počinili su pristalice krajnje desnice, a u većini slučajeva počinioci nisu uhapšeni.” Na osnovu toga on zaključuje kako oni i dalje predstavljaju prijetnju muslimanima.
“Važno je također napomenuti da su zajednice često ostavljene same nakon napada i ne dobijaju nikakvu pomoć, ni duhovnu ni materijalnu”, kazao je Sari.
Dao je prijedloge za rješenja problema navedenih u izvještaju i objasnio svoja očekivanja od njemačkih vlasti: „Kao prvi korak, treba prihvatiti postojeću opasnost za muslimane.“
“Generalno, očekujemo da vlasti učine više u borbi protiv antimuslimanskog rasizma.
Solidarnost s muslimanskim zajednicama treba se povećati, a džamijske zajednice treba podržati, uključujući i finansijsku podršku.”
Ali jedna od najvažnijih tačaka, po njemu, jeste rasvjetljavanje slučajeva i hvatanje počinilaca, inače bi to bio poticaj za nove počinioce.
Potreba za promjenom
“Prisutnost vrlo malog broja osumnjičenih je alarmantna”, istaknuo je, napomenuvši kako je iznenađujuće da su njemačke vlasti do danas uhvatile veoma mali broj počinilaca.
Sari upozorava kako se nešto mora promijeniti, posebno u ovom trenutku, ukoliko se žele spriječiti dalje štete. Smatra da napade na džamije ni pod kojim okolnostima ne treba potcjenjivati.
Lijevi ekstremisti i sljedbenici terorističke grupe YPG/PKK stoje iza nekoliko napada na džamije, dok su većinu njih počinili desni ekstremisti ili neonacističke grupe, navodi se u izvještaju.
Njemačka, zemlja s više od 83 miliona ljudi, ima drugu najveću muslimansku populaciju u zapadnoj Evropi, odmah nakon Francuske. Od gotovo 5,3 miliona muslimana u zemlji, 3 miliona vode porijeklo iz Turkiye.
TRT Balkan / agencije
