Bez konsenzusa zapadnih saveznika o zabrani ruske energije
SaharTV – Stavovi različitih zapadnih zemalja pokazuju da među njima ne postoji usaglašenost o pitanju potencijalne zabrane uvoza ruske nafte i plina.
Sjedinjene Američke Države su saopšile da bi se svaka zabrana uvoza ruske nafte i plina zbog napada Moskve na Ukrajinu trebala gledati "kroz drugačiju prizmu" u odnosu na druge sinhronizovane sankcije zapadnih saveznika.
"Ja bih na to gledao kroz drugačiju prizmu u odnosu na prethodne koordinisane napore", rekla je u ponedjeljak novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće, Jen Psaki, ističući "veoma različite okolnosti" između Evrope, posebno Njemačke, i Sjedinjenih Država u pogledu ruskih energetskih resursa.
Određene evropske zemlje su u velikoj mjeri zavisne od ruske nafte i plina, dok Sjedinjene Američke Države imaju i svoje značajne resurse.
„Naše mogućnosti i naši kapaciteti su veoma različiti i zato što uvozimo manji procenat nafte iz Rusije nego što to čine Evropljani, ali i zato što imamo mnogo veći kapacitet za proizvodnju sopstvene nafte“, rekla je Psaki.
Ona je napomenula da američki predsjednik Joe Biden "u ovom trenutku nije donio nikakvu odluku" o sprovođenju jednostrane zabrane, jer demokratski i republikanski poslanici rade na nacrtu zakona o zabrani uvoza ruske nafte u Sjedinjene Države.
Pukotine u savezu zapadnih zemalja pojavile su se u ponedjeljak i to po pitanju mogućnosti zabrane ruske energije – potez koji je izuzetno neugodan za Njemačku, koja zavisi od ruskog plina.
To pitanje je pokrenuto u videokonferencijskim razgovorima u ponedjeljak između lidera Sjedinjenih Država, Francuske, Njemačke i Britanije o sukobu u Ukrajini, saopštila je Bijela kuća.
Biden, Emmanuel Macron, Olaf Scholz i Boris Johnson "potvrdili su svoju odlučnost da nastave podizati troškove Rusiji zbog njene ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu", navodi se u američkom saopštenju.
U francuskoj izjavi nakon sastanka podvučena je "odlučnost lidera da pojačaju sankcije" protiv Rusije i saveznice Moskve - Bjelorusiji, dok je Britanija rekla da su se njih četvorica "složili da nastave vršiti pritisak na Rusiju da diplomatski i ekonomski izoluje (ruskog predsjednika Vladimira) Putina. "
Saopštenje Berlina nije se, pak, bavilo sankcijama, već je bilo usredsređeno na zabrinutost zbog humanitarne pomoći opkoljenim područjima, o čemu su lideri takođe razgovarali.
Ranije u ponedjeljak, Scholz je rekao da je uvoz ruske energije "suštinski" za svakodnevni život Evropljana i upozorio je da se ne zabranjuje ruska nafta i gas kao dio zapadnih sankcija, jer bi to moglo ugroziti energetsku sigurnost Evrope.
Istovremeno, u ponedjeljak, Rusija je upozorila da bi cijene nafte mogle porasti na 300 dolara po barelu i da bi mogla zatvoriti glavni gasovod do Njemačke, Nord Stream 1, ako Zapad zaustavi uvoz njene nafte.
"Odbijanje ruske nafte dovelo bi do katastrofalnih posljedica za globalno tržište", rekao je zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak, rekavši da bi cijena mogla više nego da se udvostruči na preko 300 dolara po barelu.
