SAHAR

SaharTV - U svom najnovijem video obraćanju naciji u srijedu ujutro, Volodimir Zelenski je rekao da Rusija nastoji da izbriše Ukrajinu, njenu historiju i narod, dok je ponovio svoj apel da EU ubrza svoju aplikaciju za članstvo: „Nije vrijeme da budemo neutralni .”

Pozivi ukrajinskog predsjednika su hitni i, naravno, kako se slike pokolja u ukrajinskim gradovima šalju u Brisel, postoji značajna simpatija prema njegovom cilju.

Emotivan govor u Evropskom parlamentu u utorak, u kojem je Zelenski molio Uniju da „dokaže da ste s nama“, izazvao je duge ovacije i gromoglasnu podršku poslanika u neobavezujućoj rezoluciji koja poziva da Ukrajina dobije status kandidata za članstvo u EU.

Čini se da hitnost Kijeva proizlazi iz analize potencijalnog "izlaska" iz sukoba s Rusijom, prema zvaničnicima EU u gotovo svakodnevnim razgovorima s administracijom Zelenskog.

Ako se iz zahtjeva Vladimira Putina prema Ukrajincima može izvući bilo šta što je koherentno, to je da zemlja treba da bude demilitarizovana, neutralna i da nema izgleda da se pridruži NATO vojnom savezu.

Ova uputstva je očigledno nerazumno davati suverenoj vladi. Ali, ako postoji diplomatski izlaz iz krize, izvori sugerišu da bi neka vrsta „smokvinog lista“ Putinu na vojnoj strani mogla biti dio sporazuma, ako je Kijev zaista uvjeren da njegova politička budućnost, barem, čvrsto leži u EU.

“Mislim da je jedan od razloga što je to važno za predsjednika Zelenskog, potencijalno i u nekom od razgovora s Rusijom o rješenju”, rekao je jedan zvaničnik EU.

“Smatram Evropsku uniju projektom koji je utemeljen i zasnovan na miru, rješavanju sukoba kroz dijalog, kroz zajednički rad. Mislim da Evropska unija nema namjeru da predstavlja vojnu prijetnju bilo kojem partneru.”

Jedan krug razgovora s predstavnicima Kremlja je zaključen, ali se očekuju daljnje sjednice.

Zvaničnik je dodao: “Mislim da će u svakom dogovoru koji predsjednik Zelenski može postići s predsjednikom Putinom, dobivanje garancije da postoji razumijevanje podrške za pripadnost Ukrajine Evropskoj uniji jednog dana, vjerovatno biti vrlo važno za Zelenskog i za ukrajinski narod. ”

Osim poslanika u Evropskom parlamentu, svoju podršku su dale i vlade baltičkih država, kao i niz drugih zemalja, uključujući Grčku. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, odgovorila je da je Ukrajina "jedna od nas i želimo ih u EU".

Ali, postoji značajna zabrinutost u drugim prijestolnicama EU da je ovo emotivna reakcija koja će dovesti do razočarenja i gorčine.

Albanija, Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska su sadašnje zemlje kandidati za članstvo u EU. No, Emmanuel Macron, francuski predsjednik, bio je glasan ističući da, s obzirom na neuspjeh EU da adekvatno odgovori na demokratski deficit u Poljskoj i Mađarskoj, ili da pronađe način da se vodi koordinirana vanjska politika na osnovu pravila o jednoglasnosti, ne može biti nikakvog proširenja sve dok ne dođe do reformi ugovora.

Još na samitu EU-Ukrajina 2008. godine, tadašnji predsjednik te zemlje, Viktor Juščenko, rekao je da je "poruka koju je dobio od EU bila puna nade i obećanja". Ali, Njemačka, Italija, Belgija, Holandija i Luksemburg bile su među onima koji su u zajedničkom saopštenju blokirali svako spominjanje puta ka članstvu.

Danas je, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Ukrajina druga najkorumpiranija država u Evropi, ispred Rusije. Sada vodi rat. Njene buduće granice su nejasne. A put do članstva je težak. Ako se Vijeće Evropske unije složi, od Evropske komisije će biti zatraženo da iznese mišljenje, a taj proces može potrajati i do 18 mjeseci. Ukrajina će tada morati da apsorbuje zakone EU tokom neograničenog perioda tranzicije.

Očekuje se da će od lidera EU biti zatraženo da na predstojećem samitu razgovaraju o molbi Ukrajine. Možda će biti toplih riječi. Ali, Ukrajini se može savjetovati da uopšte ne računa mnogo na ono što bi se moglo pokazati kao isprazna obećanja.

Daniel Boffey/ The Guardian