SAHAR

SaharTV - “Evropskim kompanijama jednostavnije je poslovati s partnerom iz Bosne i Hercegovine nego iz Kine, naravno, ako se dobro pokažemo. Ovo je prilika za naše biznise da se izbore i steknu reputaciju pouzdanog partnera. A ja vjerujem da će se ta prilika iskoristiti jer su naši mali i srednji biznisi efikasni i kvalitetni.”

Pandemija virusa korona natjerala je države da se okrenu sebi. Globalizacija u jednom trenutku više nije bila najznačajniji proces za ekonomiju, pandemija je mnoge države natjerala na potpuno suprotne procese, zatvaranje u svakom pogledu. Iako se očekivalo da će posljedice toga biti puno dramatičnije, desilo se da ipak postoje šanse koje se mogu iskoristiti i koje mogu donijeti dugoročnu korist.

Glavna karakteristika pandemijske ekonomske krize jeste prekidanje lanca snabdijevanja evropskih kompanija iz Kine. Komponente i poluproizvodi koje su evropske kompanije kupovale u Kini do pandemije sada više nije moguće nabaviti u Kini zbog teškoća s transportom robe i visokih cijena transporta. Zato su evropske kompanije potražile rješenja za svoje probleme u bližem okruženju, u dijelu Evrope koji nije Evropska unija i koji još ima konkurentne cijene, slične onim kineskim, s mnogo jednostavnijim transportom i većim stepenom sigurnosti da će roba biti isporučena na vrijeme. Upravo je to jedan od najvažnijih razloga zašto Bosna i Hercegovina nije imala dramatično loše ekonomske pokazatelje kakvi su se očekivali tokom prošle godine. Naime, Bosna i Hercegovina zamijenila je Kinu, naravno, ne u nekom punom kapacitetu nego u obimu koji je, ako ćemo gledati iz aspekta Kine, beznačajan, a iz aspekta Bosne i Hercegovine itekako značajan.

U prvim mjesecima ove godine, dok je epidemiološka slika u Evropi bila još relativno dobra i kada su vjerovatno počeli da se realiziraju novi ugovori, rezultati preuzimanja tih poslova postaju očigledni.

Imali smo rast izvoza u prva dva mjeseca za 7,3 posto u odnosu na isto razdoblje prije pandemije, dakle u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine, dok je uvoz smanjen za 6,3 posto kao posljedica smanjene potražnje zbog problema koje uslužni sektor ima u vidu nedostatka turista i drugih ograničenja zbog kojih ne radi u punom kapacitetu.

NAŠE SU KOMPANIJE KONKURENTNE

Istovremeno, industrijska proizvodnja u februaru ove godine imala je rast od 7,1 posto, a u januaru 0,1 posto. Otprilike, za koliko je rasla industrijska proizvodnja, za toliko je rastao i izvoz. Istina, broj zaposlenih manji je u januaru ove godine, i to za 0,5 posto, što se opet može povezati s problemima u uslužnom sektoru. Proizvodni sektor još nema problema zbog kojih bi se morao smanjivati broj radnika, čak je stanje potpuno suprotno, proizvodni sektor treba dodatnu radnu snagu. Primjera radi, prije nekoliko dana fabrika namjenske industrije “Igman” Konjic primila je 180 radnika.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje ističe da su biznisi iz Zapadne Evrope koji su ranije veliki broj aktivnosti iz svog vrijednosnog lanca eksternalizirali na Daleki istok shvatili da to sada i nije najbolje rješenje, te traže partnere u bližem okruženju.

“Mi smo se tu pokazali kao dobar partner. Mi smo kao industrija stvarno vrlo konkurentni, posebno metalna industrija. Određeni broj zapadnih kompanija preselio je svoju eksternaliziranu proizvodnju s Dalekog istoka na ove prostore, tako da je to povećanje izvoza vezano za ta nova partnerstva”, kaže profesor Šunje i dodaje kako vjeruje da naše kompanije u drvoprerađivačkoj i metalnoj industriji imaju komparativnih prednosti koje ih čine konkurentnim u poslovanju s evropskim kompanijama.

Ta saradnja, objašnjava on, ne mora biti samo za premoštavanje problema s kineskim kompanijama, ona može biti i dugoročna.

“Evropskim kompanijama jednostavnije je poslovati s partnerom iz Bosne i Hercegovine nego iz Kine, naravno, ako se dobro pokažemo. Ovo je prilika za naše biznise da se izbore i steknu reputaciju pouzdanog partnera, a ja vjerujem da će se ta prilika iskoristiti jer su naši mali i srednji biznisi efikasni i kvalitetni. Ja sam uvijek ovu krizu prepoznavao kao priliku i ona se takvom i pokazuje. Mi smo, generalno, pouzdani, kulturalno smo takvi i optimista sam što se toga tiče. Svako traži pouzdanog partnera, ako se takvi pokažemo, nema potrebe da nas se mijenja. Mi imamo tradiciju posebno metalske industrije, imamo ljude vještih ruku, nekako vjerujem našim preduzetnicima, vjerujem našoj dijaspori koja, evo, iz dijaspore zasnovane na doznakama polahko prelazi u dijasporu baziranu na investicijama. Imamo dobrih priča o mladima koji se vraćaju i prave biznise. Ta dijaspora stvorila je klasu obrazovanih ljudi koji mogu funkcionirati po svjetskim standardima i, koliko ima proticanja prema tamo, bit će i proticanja prema nazad, naravno, uz odgovarajuću stabilnu političku situaciju”, kaže Šunje.

GLOBALIZACIJA U POSTPANDEMIJSKOJ DEKADI

Tokom prošle godine, kada su se države zatvarale, kada su na sceni bili izraženi ekonomski protekcionizam i nacionalizam, neki ekonomisti već su bili proglasili kraj globalizacije. Profesor na Rutger University Farok J. Contractor smatra da “fundamentalni odnosi za globalizaciju nisu erodirani, prema tome, u postpandemijskom svijetu bit će sigurno veća potreba za globalizacijom, ali će biti i potrebe za ponovnim promišljanjem globalnog lanca vrijednosti”.

Contractor u članku Globalizacija u postpandemijskoj dekadi ističe da globalni lanci vrijednosti moraju postati otporniji na iznenadne šokove, kakav je bila pandemija, i kakve bi mogli da izazovu narastajući nacionalizam, protekcionizam i geopolitička trenja. Da bi kompanije postale otpornije na šokove, kako bi zaštitile svoje lance vrijednosti, trebale bi povećati broj ponuđača iste komponente, geografski diversificirati izvore snabdijevanja iz više od jedne države, te osigurati geografski i politički bliže izvore snabdijevanja.

Ipak, Contractor naglašava da ovo nije fundamentalna nego marginalna promjena. Prijašnja iskustva pokazuju da će se lanci snabdijevanja oporaviti brže od očekivanog i da će internacionalni biznisi uvijek biti zasnovani na cjenovnoj konkurentnosti. Iako će u postpandemijskoj eri firme biti mnogo osjetljivije na rizik i nastojat će ga izbjeći, imperativi globalizacije će se nastaviti.

“Poslije pandemije novo normalno će možda biti malo drugačije nego prije, ali globalizacija će se u svojim različitim manifestacijama nastaviti. Globalna koordinacija bit će sve važnija za sprečavanja budućih pandemija, klimatskih promjena, kontrolu tehnologije, sprečavanje međunarodnih poreznih prevara, za postavljanje zajedničkih proizvodnih i tehničkih standarda. Mi danas gradimo globalnu tehnološku civilizaciju, zasnovanu na međudobnom razumijevanju, konsenzusu i kooperaciji. Prekogranično širenje informacija, širenje edukacije, književnosti, znanja i tehnologije ima tendenciju da dosegne globalne razmjere i razvije novonastalu globalnu svijest. Postpandemijski svijet očito treba, svjedoci smo toga, mnogo više globalizacije”, napisao je Farok J. Contractor.

Svijet se brzo mijenja i na nama je da te promjene iskoristimo i okrenemo ih u svoju korist. Do sada smo dobro koristili globalne promjene, nadamo se da ćemo tako i nastaviti.

(Index.ba)