Vanjska politika SAD: Balkan nije prioritet
SaharTV - Američki eksperti za Zapadni Balkan objašnjavaju kakva bi mogla biti politika administracije Joe Bidena prema BiH i regionu u naredne četiri godine.
David L. Phillips i Paul McCarthy slažu se da Balkan nije u samom fokusu vanjske politike SAD, ali i da je izvjesna veća saradnja sa EU.
Govoreći o prioritetima vanjske politike SAD u naredne četiri godine, Biden je u prvi plan stavio globalne izazove poput klimatskih promjena i pandemije koronavirusa. Također je najavio jači diplomatski angažman i saradnju sa tradicionalnim saveznicima.David L. Phillips sa Univerziteta Columbia smatra da će se Biden obavezati na transatlantsku saradnju. Njegov pristup Balkanu imat će snažnu osnovu u zajedničkom radu SAD i EU.
- Od Washingtona možemo očekivati značajan napor za saradnju sa evropskim partnerima - kaže Phillips.Phillips je između 1992. i 1994. godine bio savjetnik Predsjedništva BiH, dok je kao ekspert za međunarodne odnose radio sa administracijama Billa Clintona, George W. Busha i Baracka Obame
.- Zapadni Balkan je 90-ih bio najvažnija lokacija. To više nije slučaj, svijet je krenuo dalje. Zemlje Zapadnog Balkana se nisu dovoljno razvile tako da ćemo od njih očekivati da razvijaju svoje demokratske institucije, da se pridržavaju vladavine prava, da se obračunavaju sa korupcijom i kriminalom. Ako se to dogodi, SAD mogu biti veoma snažan partner BiH i drugim zemljama. One ne mogu puno očekivati ako samo žele milostinju, a nisu spremne da donesu teške odluke kako bi učvrstile saradnju - riječi su Phillipsa.
Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu organizacije International Republican Institute, kaže da je dobro što su Biden i neki od njegovih saradnika upoznati sa Zapadnim Balkanom na osnovu ranijeg angažmana. Ipak, ni on ne očekuje da će taj region sada biti u fokusu.
- Ne možemo očekivati da će Zapadni Balkan biti prioritet prvog reda za administraciju. Moramo uzeti u obzir, ne samo međunarodnu scenu, nego i domaća pitanja kojima se nova administracija mora baviti, poput odgovora na pandemiju i političke polarizacije koja, nažalost, raste u našoj zemlji - ističe McCarthy.
Naglašava i da će Bidenova administracija Balkan posmatrati kao priliku da bude uključena u dešavanja. Kaže da je isto radila i administracija Donalda Trumpa, ali uz drugačiji pristup - naprimjer, prilikom prošlogodišnjeg sporazuma između Srbije i Kosova u Washingtonu.
- Razlika će biti u tome što je Trumpova administracija imala samostalan pristup, naprimjer kod washingtonskog sporazuma. Bidenova administracija će vjerovatno veći prioritet staviti na saradnju sa Evropljanima, ali mislim da ćemo vidjeti razlike u politikama između dvije strane koje zbog takvog samostalnog američkog pristupa nisu bile toliko uočljive tokom protekle četiri godine - govori McCarthy.
Nije mišljenja da će se Brisel i Washington slagati po svim pitanjima, ali će biti mnogo otvoreniji za razgovor.Pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa u decembru 2020. održano je saslušanje o preporukama novoj administraciji za politike prema Zapadnom Balkanu. Učesnici su u više navrata govorili o neophodnosti obilnijih promjena u BiH, uključujući i nadogradnju Daytona.
- Da bi riješili zastoj u BiH, američki i evropski predstavnici moraju napraviti plan djelovanja za ustavne, administrativne i izborne reforme - govori Janusz Bugajski iz fondacije Jamestown.
Daniel Serwer sa Univerziteta Johns Hopkins kaže da će kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja, te mogućnost veta morati nestati.
- Amerikanci i Evropljani bi trebali pozdraviti perspektivu novog građanskog ustava - dodaje Serwer.Sagovornici Glasa Amerike (VOA) navode kako nije izvjesno da su Amerika i Evropa spremne za toliko značajan angažman, te da je postepen pristup realniji.
- Mislim da moramo napraviti konkretne male korake u pravom smjeru i onda to nadograđivati. Jer, u konačnici postoje i druge sile za stolom kojima se moramo baviti. Tu je naprimjer Rusija koja će podržavati interese RS-a, a ne smijemo zaboraviti ni na Hrvatsku, članicu EU, koja će podržavati poziciju bosanskih Hrvata. Sve će to zahtijevati bolne pregovore i to je jedini način kako će stvari dugoročno funkcionisati - navodi Paul McCarthy.
Dodaje da je važno podržati institucije u BiH, te da niko ne želi vidjeti da se BiH raspada i da se njena sigurnost podriva zbog unutrašnjih podjela.
- Istovremeno, oni će morati zadržati osnovna načela Daytonskog mirovnog sporazuma dok se nešto bolje ne pojavi. I u tome je sad trik. Nama je veoma lako reći da u budućnosti želimo amandmane na Ustav i kako bi to trebalo izgledati. Ali da bismo došli do toga, moramo početi sa Daytonskim sporazumom, koliko god to bilo nezadovoljavajuće, a onda praviti korake ka nečem novom. Ne možemo samo napraviti jedan veliki skok prema ustavnim amandmanima koje želimo vidjeti - govori McCarthy.
Analitičari kažu da će veoma važan biti i odnos bh. vlasti.- Mora postojati partnerstvo. Nažalost, kao rezultat rata, a potom i daytonskog Ustava, BiH je postala ovisna od zapadnih zemalja i razvila neku vrstu osjećaja da polaže pravo na to. Ta vremena su prošla. Sad je vrijeme da BiH preuzme odgovornost na sebe, a da SAD budu veoma jasne u davanju puta reformi koje očekujemo od BiH - rekao je Phillips.
Konkretan plan za Zapadni Balkan i BiH vjerovatno će postati jasniji u narednim mjesecima nakon što sva mjesta u novoj američkoj administraciji budu popunjena i diplomatske aktivnosti krenu punim zamahom.
(Vijesti.ba / VOA)
