Plutajuća skladišta nafte širom planete: Svijetu prijeti ekološka katastrofa
SaharTV - Skladišta nafte širom sveta prepunjena su zbog katastrofalnog pada potražnje za „crnim zlatom“, a brojni tankeri pretvorili su se u plutajuća skladišta koja nemaju gdje da se smjeste, samim tim bi takva situacija mogla da izazove ozbiljnu ekološku katastrofu jer se rizici od nesreće višestruko povećavaju, upozoravaju stručnjaci.
Pored toga, internetom su počeli da kruže šokantni snimci na kojima se može vidjeti kako tankeri u Venecueli ogromnim mlazevima prosipaju naftu direktno u more.
Ne treba zaboraviti ni da je krajem aprila na Baltičkom moru u blizini obale Poljske otkrivena ogromna naftna mrlja duga 34 kilometara i skoro 1,5 kilometar široka. Eksperti su uvjereni da je nastala usled izlivanja nafte iz jednog od tankera koji je prolazio kroz zagađena mjesta. Veoma slične mrlje sve češće su počele da se pojavljuju pored obala drugih zemalja proizvođača nafte.
Ukoliko nafta izlivena u okean zahvati kopno i višekilometrsku obalu, dogodit će se tragedija, upozoravaju ekolozi.
Prema riječima eksperta pri Ministarstvu prirodnih resursa i ekologije Ruske Federacije Igora Škradjuka, negativne posljedice će najprije osjetiti biljke i mekušci, zatim ribe i druge morske životinje, kojima se ljudi hrane.
Ekspert je objasnio da je svakim danom od trenutka izlivanja nafte svaka kap sirovine sve „neuhvatljivija“ u okolnom vodenom području. S tim u vezi, troškovi uklanjanja ekološke katastrofe povećavaju se gotovo svakog minuta. Kada se, naprimjer, nafta izlije u tropsko more, njeno sakupljanje košta mnogo više, nego same prolivene sirovine.
U aprilu 2010. godine dogodila se eksplozija na naftnoj platformi „Dipvoter Horajzon“ u Meksičkom zalivu, zbog čega je došlo do curenja nafte i stvaranja naftne mrlje. Mrlja se proširila na skoro 1.000 kilometara. Izlivanje nafte prijetilo je izumiranju više od 400 životinjskih vrsta.
Trajalo je skoro pola godine, i za to vrijeme je oko pet miliona barela nafte dospjelo u more. „Žrtve“ eksplozije u SAD bili su i ribolov i turizam. Taj događaj se pominje kao najveća ekološka katastrofa u historiji SAD.
Eksperti upozoravaju da bi posljedice ekološke katastrofe koja trenutno prijeti svetu zbog prepunjenih tankera, mogle da budu pandan šteti nanijetoj u katastrofi u Meksičkom zalivu, a možda čak i da je premaše.
Prema riječima eksperta za energetski sektor, profesora Ruskog univerziteta prijateljstva naroda Vladimira Tetelmina, trenutno okeanom plovi najmanje 4.000 velikih tankera u blizini glavnih svjetskih luka za pretovar energenata - najmanje 400 miliona tona nafte je u njihovim rezervoarima.
Kako bi bile jasnije razmere: to je više od polovine ukupne godišnje proizvodnje u Rusiji. Što se duže nalaze na moru, veći je rizik da se dogodi nesreća na nekoliko trasnportnih sredstava odjednom, od kojih je svako u stanju da preveze do 100 hiljada tona „crnog zlata“.
(Sputnjik)