Apr 26, 2020 08:20 Europe/Sarajevo
  • BiH ostaje bez kulturnog naslijeđa: Tragovi prošlosti nestaju pred našim očima

SaharTV - Burna i slavna historija na ovim prostorima iznjedrila je bogato kulturno naslijeđe, no ovdašnje bosanskohercegovačke vlasti i običan čovjek, građanin svakim danom sve više pušta to bogato naslijeđe da propada i nestaje.

Samo u Sarajevu ima više od 150 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a mnoga historijska područja u državi ukazuju na veliki značaj Bosne u prošlosti. Na arheološkom području Skelani pronađen je mozaik "krilate meduze" za koji se vjeruje da su Rimljani imali samo u važnijim institucijama, sjedištima vlasti. Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazili su i značajni rimski strateški i trgovački putevi, a naše ljekovite vode bile su im od neprocjenjive važnosti.

Zbog čega onda naše vlasti već neko vrijeme ne uviđaju značaj historijskih kulturnih i prirodnih potencijala? Ljekovito blago, izvor Guber kod Srebrenice godinama unazad koriste samo turisti koju su upoznati sa učinkovitom ljekovitosti ove vode, iako je nekada država ovu vodu izvozila širom svijeta. Na primjeru neiskorištavanja prirodnih potencijala kao što je Guber možemo pretpostaviti kakvo je stanje sveg našeg nacionalnog blaga. Arheolog i historičar Enver Imamović objašnjava da je situacija sa bh. srednjovjekovnim gradovima manje-više ista, kao primjer navodi Bobovac koji se više od 50 godina ne održava, a njegovi ostaci polako nestaju:

"To je biser naše spomeničke građe koji doslovno nestaje pred našim očima. Odvaljuju se dijelovi bedema, zidovi kula, dvorskih palača, sve nestaje."

On podsjeća da je 60-ih godina ondašnja vlast dala na raspolaganje Zemaljskom muzeju neograničena sredstva za desetogodišnja istraživanja i konzervaciju otkopanog što je stajalo "milione tadašnjeg novca, ali se niko nije žalio jer se cijenila vrijednost spomenika prošlosti".

Njihova vrijednost cijenila se i tokom posljednjeg rata u BiH, a zahvaljujući vojsci mnoga historijska blaga su sačuvana. Arheolog Imamović je bio ratni direktor Zemaljskog muzeja i predsjednik Nacionalnog ICOM-a koji je u sastavu UNESCO-a vodio brigu o zaštiti nacionalne spomeničke građe i on kaže da su upravo vojnici sačuvali blago iz muzeja u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru, Bihaću i drugim gradovima.

"Sva briga je bila usmjerena da se sačuva ono što se nalazilo po muzejima, arhivima, umjetničkim galerijama, a onda i pojedinačni spomenici. Organizacija je bila savršena, kako u Sarajevu tako i u ostalim mjestima koja su bila pod kontrolom Armije BiH", rekao je on. Od rata, perioda kada je bilo teško sačuvati nacionalno blago, prošlo je godina, a briga o autentičnim simbolima ove zemlje postaje sve manja. Imamović je ukazao i na bezobzirno ponašanje ljudi u BiH, vlasti, kulturnih i vjerskih institucija: "U nekim mjestima preoravaju se muslimanska groblja sa starim nišanima. Ono što je žalosnije i čudnije, u nekim slučajevima to se radi po uputama imama kako bi se od nišana napravila podloga za parkiralište."Navodi i primjer da su vlasti u Kreševu dale dozvolu da se usred nekropole stećaka gradi policijska stanica. Intervencijom pojedinaca i medija ova gradnja je obustavljena, ali je pitanje koliko je do sada takvih mjesta uništeno i koliko će biti. Jedan od najnovijih primjera ljudske neodgovornosti je prodaja stećka iz 13. vijeka.

Stećci su inače treća kulturna zaostavština iz Bosne i Hercegovine koja je uvrštena na UNESCO Listu svjetske baštine, a prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine dužnost država je da ih zaštiti i brine o njima.

"Ponosni smo što su uvršteni u svjetsku kulturnu baštinu, a kakvo je stanje njihovog čuvanja svima nam je poznato. Ne samo da su nekropole zapuštene nego se iz njih vade stećci. Čak se javno peprodaju. Gledamo na internetu, u tv prilozoma, čitamo u novinama i portalima kako bageri posvuda lome stećke i nikome ništa", riječi su Imamovića.

Nesavjesni pojedinci česta su pojava u bh. društvu, objasnio je Imamović:

"Pojedinci najsavremenijim detektorima za metal haraju po nekropolama stećaka i drugim arhološkim lokalitetima, vade iz zemlje grobne priloge i sve što nađu pod zemljom to javno nude na prodaju preko oglasa.

"Spisak ugroženih historijskih i kulturnih mjesta u BiH je dugačak, ali oni koji zahtjevaju hitnu intervenciju su bedemi Bobovca i Stari grad Stolac koji je ugrožen nebrigom tamošnjih općinskih tijela i brojni drugi obzirom na to da su ovakvi lokaliteti ugroženi u cijeloj državi.

Dobar primjer može dati općina Vareš koja je nedavno obnovila urušeni krov mauzoleja u kom se nalaze grobnice naših kraljeva, no u većini slučajeva vlasti zadužene za kulturno i historijsko naslijeđe ne shvataju da je u pitanju najisplativija grana privređivanja.

"Neka se osvrnu kako to rade drugi, prije svega u našem neposrednom okruženju. Kad turist pođe posjetiti neki spomenik, dok do njega dođe usput će potrošiti na mnogo što. Od tog živi Egipat, Grčka, Italija, a kod nas skoro da nema ni oznake ni puta da bi se turisti došli da nešto vide i snime", rekao je Imamović.

Iz Udruženja za podršku očuvanju kulturno-historijske i prirodne baštine "Gradina" godinama apeluju da je potrebna adekvatna prezentacija naše kulturne zaostavštine. Profesor Imamović dodao je kako je žalosno da država, odnosno njene institucije po pitanju zaštite spomeničke građe ne rade ama baš ništa i smatra kako u tome treba da im pomognemo:

"Mora se više čuti glas javnosti, posebno mladih, da prozovu mjerodavne institucije, prije svega Komisija za nacionalne spomenike i Federalni zavod za zaštitu spomenika, da počnu raditi posao za koji su zaduženi. Krajnja mjera je da se protiv njih podigne tužba za nedjelovanje po dužnosti. Dokaza za to imamo svaki dan."

Zaključak ovog arheologa i historičara je da je stanje bh. kulturnog i historijskog naslijeđa žalosno i upozorava na ozbiljan problem:

"Rušenje, uništavanje i otvoreno trgovanje arheološkim blagom poprimilo je takve razmjere da će zemlja, ako se to ne zaustavi, ostati bez ikakvih tragova svoje prošlosti."

(Klix.ba)

tagovi

komenatari