Ko i koliko ima koristi od „rata protiv terorizma“?
SaharTV - Otkako je Džordž Buš u oktobru 2001.god. objavio rat protiv terorizma, ta parola je američke porezne obveznike koštala oko 7 triliona dolara i smrti hiljada osoba. Ali, isti taj rat je za glavešine američke vojne industrije donio milijarde dolara zarade.
Nedavno je Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država optužilo Islamsku Republiku Iran da podržava terorizam. To nije nova optužba, jer je za SAD svaki korak i djelovanje koje nije u skladu s njihovom politikom i interesima – terorizam. Cionistički režim Izraela je prije više od 70 godina okupirao Palestinu, a ako se Palestinci odluče braniti – oni su teroristi. Ali, najzanimljiviji dio ove političke predstave je teroristički dosije samih Sjedinjenih Država.
Činjenica da Amerika ima dugu i jezivu prošlost u podržavanju terorističkih skupina iznenadit će samo one koji vijesti dobivaju putem velikih zapadnih medijskih kompanija i zaboravljaju historiju.
CIA je prvi put tokom hladnog rata ostvarila kontakt s islamskim radikalistima. Amerika je tada jednostavno gledala na stanje u svijetu: s jedne strane Sovjetski savez i trećesvjetski nacionalizam, koji je smatrala alatkom u ruci SSSR-a, a s druge strane zapadne nacije i islamističke paravojne formacije koje je Amerika smatrala svojim saveznikom protiv SSSR-a.
Sedamdesetih godina, CIA je podržava Muslimansko bratstvo u Egiptu kao sredstvo za neutralisanje širenja SSSR-a, kao i za sprječavanje širenja marksističke ideologije među zapadnim masama. Amerika je javno podržavala Serkat Islam protiv Sokarnoa u Indoneziji i terorističku grupu Džemat Islami protiv Zulfikara Ali Butoa u Pakistanu.
U posljednjim godinama je podržavala i Al-Kaidu. Ne treba zaboraviti da je CIA odgojila i obučila Osamu bin Ladena i pomogla njegovoj terorističkoj organizaciji Al-Kaidi. Robin Kuk, bivši engleski ministar vanjskih poslova, rekao je da je Al-Kaida bez sumnje proizvod špijunskih agencija na zapadu. Kuk je pojasnio da Al-Kaida na arapskom jeziku znači baza podataka. Al-Kaida je bila baza kompjuterskih podataka hiljada islamističkih radikala, koji su obučeni putem CIA-e i finansijske podrške Saudijske Arabije, za borbu protiv Rusije u Afganistanu.
Odnos Amerike i Al-Kaide uvijek je bio odnos između ljubavi i mržnje, zavisno od toga da li ta teroristička organizacija na određenom području radi u korist američkih interesa ili ne.
Posljednje oružje američke vanjske politike bio je ISIL ili DAIŠ ili IDIŠ. Da bismo shvatili kako je ISIL tako brzo napredovao, potrebno je vratiti se korijenima američke podrške toj organizaciji. Američka invazija na Irak 2003.god. i okupacija ove zemlje, stvorila je uslove za formiranje radikalnih sunitskih grupa poput ISIL-a. Grupa koja se naziva „Islamska država Iraka i Levanta (Šama)“ prethodno je imala drugi naziv, Al-Kaida u Iraku. Nakon 2010.god. grupa je pojačala svoje aktivnosti, ovoga puta i u Siriji.
To je bio treći neohladni rat u kojem su kreatori američke vanjske politike odlučili naoružati islamističke radikale. Bašar Asad je prijatelj i saveznik Rusije i Irana, što se Americi ne sviđa. Mnogi pobunjenici koje je Amerika opremila kasnije su prešli u ISIL, s američkim oružjem M16.
Bliskoistočna politika Vašingtona kreće se oko osovine nafte i cionističkog režima Izraela. Napad na Irak otklonio je dio američke žeđi za naftom. Međutim, zračni napadi na Siriju i ekonomske sankcije protiv Irana povezani su s cionističkim režimom Izraela. Cilj je da se susjednim neprijateljima Izraela, grupama poput Hamasa i Hezbollaha, uskrati pomoć Sirije i Irana.
ISIL nije bio samo alatka za teror, nego i sredstvo svrgavanja sirijske vlade i pritiska na Iran.
Posljednji put kada je Iran napao drugu zemlju dogodio se prije 280 godina. Amerika je od svoje nezavisnosti 1776. vodila više od 53 rata.
Uprkos medijskoj panici, Amerika zna da Iran nije prijetnja miru i sigurnosti.
Amerika marionetu zvanu ISIL koristi na tri načina: za napade na svoje neprijatelje na Bliskom istoku, kao izgovor za vojno uplitanje u drugim zemljama , i kao fabričku unutrašnju prijetnju i širenje nezapamćenog nadzora američkih građana. Nadzor vlasti nad građanima je povećan, a nadzor građana nad vlastima smanjen. Teroristička prijetnja postala je izgovor za praćenje i gušenje protesta.
Ono što Amerika naziva ratom protiv terorizma nije ništa drugo go izgovor za očuvanje velikog i opasnog vojnog kompleksa Sjedinjenih Država. Dvije moćne grupe imaju ulogu u bliskoistočnoj politici SAD-a: cionistički lobiji i vojno-industrijski kompleks.
Otkako je Džordž Buš u oktobru 2001.god. objavio rat protiv terorizma, ta parola je američke porezne obveznike koštala oko 7 triliona dolara i smrti hiljada osoba. Ali, isti taj rat je za glavešine američke vojne industrije donio milijarde dolara zarade. Istraživanja koja su obavljenja prije pet godina pokazuju da je to tada 70 kompanija i američkih individualaca na vojnim ugovorima u Iraku i Afganistanu zaradilo 27 milijardi dolara.
1997.god, američko Ministarstvo odbrane objavilo je da statistički podaci pokazuju snažnu korelaciju između američkih sukoba izvan zemlje i povećanja terorističkih napada na Ameriku. Istina je da je to jedini put da Amerika vodi rat protiv terorizma u svoju korist.
Rat protiv terorizma će biti stvaran samo onda kada Amerika prestane davati motive i sredstva teroristima. Terorizam je pokazatelj kancerogenog imperijalističkog prisustva Amerike u Zapadnoj Aziji. Zapravo, američki rat protiv terorizma je terorizam, koji se odvija u mnogo većim dimenzijama, koristeći mnogo više ljudi i mnogo moderniju opremu, poput aviona i raketa.
