Lavrov oštro kritizirao američki destruktivni tretman Nuklearnog sporazuma i Perzijskog zaljeva
Protupravno povlačenje SAD-a iz Nuklearnog sporazuma u maju 2018. i uvođenje neviđenih sankcija Iranu, te posljedično povećano vojno prisustvo u Perzijskom zaljevu, koje je potaknulo sve veće tenzije u tom geostrateškom području, izazvali su zabrinutost u Rusiji.
S tim u vezi, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u petak na konferenciji za novinare, na marginama godišnjeg sastanka Generalne skupštine UN-a u New Yorku, da su napori SAD-a na rješavanju Nuklearnog sporazuma i pitanja Perzijskog zaljeva potpuno destruktivni. Lavrov je rekao da su problemi nastali nakon što su se Sjedinjene Države povukle iz Sporazuma i zabranile drugima da ispune svoje obaveze. Tretman Vašingtona prema Nuklearnom sporazumu i Perzijskom zaljevu je neprihvatljiv.
S gledišta ruskog ministra vanjskih poslova, takav stav nije prihvatljiv ne samo za iranski nuklearni program, već i za režim neširenja nuklearne energije i cijelu situaciju u regiji.
Trumpova administracija, unatoč brojnim savjetovanjima s dužnosnicima G4 + 1, pa čak i njezinim evropskim saveznicima, nije uspjela uvjeriti nijednog od njih da se ujedine s Vašingtonom protiv Nuklearnog sporazuma i Irana. To pokazuje da međunarodne sile, za razliku od Amerike, smatraju da je sporazum koristan i efikasan i da se Iran u potpunosti pridržavao svojih nuklearnih obaveza, navodi se u izvještajima IAEA.
Članovi Grupe 4 + 1, posebno Rusija i Kina, oštro su se usprotivili pristupu Trumpove administracije Nuklearnom sporazumu, a njegovi su evropski članovi tvrdili da su naporno radili na njegovom očuvanju. Ti napori, međutim, nisu bili uspješni, posebno u uspostavljanju posebnog financijskog mehanizma s Iranom, zvanog INSTEX, koji je potaknuo iransku reakciju da postupno smanjuje svoje obaveze iz Nuklearnog sporazuma.
Drugo pitanje su neprijateljske i antiiranske akcije Trumpove administracije, nametanjem najneviđenijih sankcija, uključujući naftne sankcije koje je Vašington proveo i pod izgovorom suprotstavljanja prijetnjama Irana, kako bi povećao svoje vojno prisustvo u Perzijskom zaljevu. Međutim, jačanje američke vojne prisutnosti u Perzijskom zaljevu ne samo da nije imalo pozitivnog utjecaja na sigurnost, već nije uspjelo suzbiti mjere poput udara jemenskih bespilotnih snaga protiv Saudijske Arabije, a to je zapravo podiglo znatne napetosti, posebno s obzirom na Trumpovu administraciju, koja nema dokaza protiv Irana o nedavnom napadu na naftna postrojenja Aramcoa na istoku Saudijske Arabije, za koje optužuje ovu zemlju.
U stvari, Sjedinjene Države traže takozvanu pomorsku sigurnost u Perzijskom zaljevu nakon nedavnih udara bespilotnih letjelica na saudijske naftne objekte, značajno povećavajući svoje vojno prisustvo i pokrećući međunarodni pomorski savez sa samo pet zemalja do sada. Diskusija o prijetnji protiv Irana znatno se povećala.
