Generalni sekretar UN izrazio žaljenje zbog uplitanja SAD-a
SAHARTV - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je izrazio žaljenje zbog uplitanja Sjedinjenih Američkih Država u unutrašnja pitanja ove organizacije, te rekao:"Salam Fajad, bivši palestinski premijer, je dobar izbor za predstavnika međunarodne zajednice za Libiju.
Antonio Guterres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija je izabrao Salam Fajada za specijalnog izaslanika za Libiju, međutim ambasadorica SAD-a u UN-u je izrazila protest zbog ove odluke. Drugim riječima, nova Trumpova administracija je defenestrirala Fajada i pljusnula generalnog sekretara UN-a Guterresa, poučivši UN-u da "on ima zadnju riječ". Administracija Donalda Trumpa već je uklizala u odnose na Sredozemlju, nanovo sijekući karte koje su već bile umiješane i presječene za podjelu. Očitovalo se to vetom Washingtona na imenovanje već dogovorenoga novoga specijalnog izaslanika UN-a za Libiju, pritom ukorijenjenoga u Americi - ali Trumpu očito nepreporučljivoga palestinskog porijekla. Mandat njemačkog diplomata Martina Koblera je, naime, pri kraju, pa je Guterres obavio konsultacije među članicama Vijeća sigurnosti i pripremio za izglasavanje kandidaturu Salama Fajada. On je ekonomiju diplomirao u Teksasu, godinama je taložio iskustvo radeći u Svjetskoj banci pa u Međunarodnome monetarnom fondu. Otišao je potom na položaj premijera i istovremeno ministra finansija Palestinske samouprave, od 2007 do 2013. Predstavnici petnaest država članica VS UN primili su, nakon Guterresovih neformalnih konsultacija, njegov formalni prijedlog na koji su imali rok odgovoriti do petka u ponoć. U Palači UN na Istočnoj rijeci u takvim situacijama vlada načelo pristanka šutke: ako se niko ne usprotivi - kandidat je prihvaćen i generalni sekretar ga imenuje. Američka ambasadorica Nikki Haley čekala je praktički zadnji čas i onda objavila dopis veoma oštrog tona, neuobičajenoga za praksu Svjetske organizacije, ali savršeno usklađenoga s manirama novog predsjednika USA. "Predugo je Organizacija Ujedinjenih nacija bila nepravedno pristrana u korist Palestinske samouprave na uštrb naših saveznika u Izraelu. Očito, neće više biti moguće donositi rezolucije kojima se osuđuje Izrael za kršenje odluka Ujedinjenih nacija (u čemu ta ilegalna tvorevina, ustrojena deklaracijom Ujedinjenih nacija 1947, ustrajava gotovo 70 godina): prva takva nakon historijske rezolucije 363 iz 1974, donesena nedavno uz uzdržan glas USA (koje, dakle, nisu iskoristile pravo veta), zadugo će biti i zadnja. Ipak, to ne znači Trumpovu bianco mjenicu Izraelu: dok s jedne strane maše mrkvom premještanja ambasade USA iz Tel Aviva u Kuds (priznajući tako okupaciju Svetoga Grada kao legaliziranu aneksiju), s druge strane viri batina opomene Netanyahuovoj vladi da prestane kolonizirati svojim naseljima palestinske teritorije okupirane 1967. Očito, Sjedinjene Države se ne povlače s Bliskog istoka i ustrajavaju u ulozi ključnoga ekstremnog faktora u regionalnim krizama.
