Poljska i Litvanija protiv novih tajnih zatvora CIA-e
SAHARTV - Poljska i Litvanija saopćile su da neće dozvoliti Sjedinjenim Američkim Državama otvaranje novih tajnih zatvora na njihovom tlu ako predsjednik Donald Trump odluči ponovo aktivirati stari program Centralne obavještajne službe prema kojem su osumnjičenici za terorizam zatvarani i ispitivani u inozemstvu.
Obje istočnoevropske zemlje vrlo su bliske saveznice SAD-a, koje su tokom "rata protiv terorizma" u mandatu američkog predsjednika Georgea W. Busha, nakon napada 11. septembra 2011. u New Yorku, na svojoj teritoriji imale tajna mjesta za pritvor i ispitivanje (tzv. "black sites" - "crna mjesta"), koja su sada zatvorena. Američki dužnosnici rekli su da bi Trump mogao narediti reviziju, koja bi mogla rezultirati obnovom tog programa. Slični pritvori, u kojima su primjenjivane kontroverzne tehnike ispitivanja, često opisane kao mučenje, postojali su i u Rumuniji, Tajlandu i Afganistanu. "Nema prijedloga u tom smjeru i nema mjesta za razgovore o toj temi. Moj je odgovor 'ne'", rekla je poljska premijerka Beata Szydlo na pitanje da li bi Vlada pristala na takve zatvore. I litvanski ministar vanjskih poslova Linas Linkevičius rekao je da je njegova zemlja spremna na saradnju sa SAD-om na svim strateškim područjima, ali da ljudska prava treba štititi. "Mučenje ljudi nije moguće po međunarodnom pravu, kodeksu ponašanja - ne samo s pravne već i s moralne strane", kazao je Linkevičius. Litvanija je na Evropskom sudu za ljudska prava suočena sa dvjema sudskim tužbama zbog tajnih zatvora CIA-e. Isti sud je 2014. godine utvrdio da je CIA, pod kodnim nazivom "Quartz", upotrebljavala zgrade u jednoj šumi na sjeveru Poljske kao glavno čvorište u mreži ispitivanja osumnjičenih pripadnika Al-Kaide uhapšenih nakon napada 11. septembra 2001. godine. S druge strane, američki psiholog James Mitchell, koji je pomogao u razvoju programa "ispitivanja na višem nivou" CIA-e koji kritičari osuđuju kao program mučenja, izjavio je kako SAD mora razvijati nove metode "legalne prisile". Po njemu, informacije koje su dobivene metodom insceniranja simuliranog utapanja (waterboarding) od nekoliko osumnjičenih, uključujući Khalida Sheikha Mohammeda, optuženog "mozga" napada na SAD 11. rujna 2001. godine, bile su od ključnog značaja i pomogle u spašavanju američkih života. "Američka javnost mora povesti debatu o tome kako se želi zaštititi", rekao je Mitchell na Institutu "American Enterprise", prenosi AFP. James Mitchell je, zajedno s kolegom Johnom Bruceom Jessenom, radio pod ugovorom sa CIA-om na savjetovanju o upotrebi metoda simuliranog utapanja i drugih tehnika. Pitanje koliko daleko bi Amerika trebalo ići u ispitivanju osumnjičenih, navodi AFP, ponovno je postalo aktualno kada je novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump, tokom predizborne kampanje, najavio kako će "vratiti mnogo gore metode od simuliranog utapanja" za osumnjičene napadače. Doduše, kasnije je ublažio retoriku, podsjeća francuska agencija. Pored toga, bivši šef rumunske obavještajne službe Joan Talpeš izjavio je prije dvije godine da je moguće da je američka Centralna obavještajna agencija (CIA) držala pritvorenike u "tranzitnim centrima" u Rumuniji, ali da Bukurešt nije znao šta se tamo dešavalo. Talpeš je, u intervjuu listu Adevarul, rekao da su poslije 11. septembra 2001. godine Rumunija i SAD razgovarale o "centrima podrške za CIA, mjestima koja bi Rumuni stavili na raspolaganje predstavnicima te agencije, gdje bi oni mogli da organizuju aktivnosti koje žele da sprovedu u drugim zemljama". "Nije postojalo mjesto koje se nazivalo pritvorskim centrom. To je jednostavno bio tranzitni centar", rekao je Talpeš, napominjući da je u to vrijeme Bukurešt čekao "zeleno svijetlo" za priključenje NATO. Talpeš je kazao da "rumunska strana nije bila zainteresirana za to šta Amerikanci rade da bi im pokazali da mogu da nam vjeruju". "Ono što je sigurno jeste da mi nismo znali da li tamo ima pritvorenika", rekao je Talpeš, koji je bio direktor rumunske obavještajne službe od 2000. do 2004. godine.
