Ciljevi sirijske vlade na pregovorima u Astani
SAHARTV - U vrijeme kada je ostalo tri dana do održavanja zasjedanja u Astani o sirijskoj krizi, vlada Sirije pokušava da vojnim uspjesima ide za svojim političkim ciljevima.
Planirano je da se 23. i 24. januara opozicija i sirijska vlada pod nadzorom nekih zemalja u Astani, prijestonici Kazahstana, održi dvodneno zasjedanje. Ovo zasjedanje održava se u uslovima kada situacija na terenu u Siriji govori o superiornijem stavu sirijske vlade naspram terorista i opozicijskih grupa i to je jedna od najvažnijih stvari koja diferencira zasjedanje u Astani sa drugim zasjedanjima koja su do sada održana o sirijskoj krizi.
Sirijska vlada je strateškim uspjesima koje je postigla u decembru 2016. godine oslobađanjem Haleba od okupacije terorista pokrenula novi krug rata protiv ekstremističkih grupa.
Iako su vojska i narodni odredi Sirije još uvijek u ratu sa teroristima u regionima poput istoka Homsa i u provinciji Deir Ez Zor, međutim sirijska vojska u novom ratnom pohodu protiv terorista fokusirana je na oslobađanju predgrađa Haleba.
Nameće se pitanje unatoč nedavnim uspjesima kao i na iskustvo koje je sirijska vlada priskrbila na prethodnim pregovorima sa opozicijskim grupama te konstantno kršenje primirja od strane terorističkih grupa, zbog čega ponovo dolazi za pregovarački sto?
Izgleda da sirijska vlada namjerava vojnim pobjedama ostvariti svoje političke ciljeve na zasjedanju u kazahstanskoj prijestonici.
Ovi politički ciljevi odnose se na uspostavu održivog primirja, transfer humanitarnih pošiljki i omogućavanje naoružanim osobama da se priključe sporazumu nacionalnog pomirenja.
Postizanjem bilo kojeg od ovih ciljeva za sirijsku vladu donosi važne beneficije jer ona unatoč strateškim pobjedama ostvarenim u posljednjih nekoliko mjeseci, pokušava da građane koji se u različitim regijama zemlje nalaze pod blokadom terorista stavi u fokus te spriječi izbijanje humanitarne katastrofe.
Istovremeno, oružanim osobama koje su uočile ili su svjesne svojih grešaka, kada su se priključile terorističkim grupama, daje se prilika da se odvoje od tih grupa.
Ovaj potez, pored toga što pokazuje da sirijska vlada isključivo vodi rat s ciljem odbrane svog teritorijalnog suvereniteta također će smanjiti broj naoružanih osoba u Siriji.
Sa druge strane, Antonio Gutereš, generalni sekretar UN-a, u svojim najnovijim izjavama o sirijskoj krizi i pregovorima u Astani, rekao je da su prijetnje proizašle iz sukoba u Siriju vrlo opasne te da je nužno nastaviti pregovore za rješavanje ove krize.
Bez sumnje, sirijski predsjednik Bašar Asad više od Gutereša zna da teroristi neće odustati od činjenja bilo kakvih zločina u različitim regijama zemlje. Najnoviji primjer toga je prekid dotoka pitke vode glavnom sirijskom gradu putem kontrole regije Vadi Baradi, na sjeverozapadu Damaska.
Održavanje pregovora može otvoriti novi put za smanjenje omjera prijetnji u Siriji. S obzirom na nove vojne uslove unutar Sirije, kao i na nove političke okolnosti na svjetskom nivou posebno dolaskom nove američke vlade, davanje prilike dijalogu i pregovorima nameće se kao racionalan potez sirijske vlade. U prilog tome ide i izjava turskog zvaničnika na Svjetskom ekonomskom samitu u Davosu.
"Turska više ne može insistirati na rješenju sukoba u Siriji bez angažmana predsjednika Bašara Asada jer se situacija na terenu drastično promijenila," izjavio je u petak zamjenik turskog premijera Mehmet Simsek.
"Što se naše pozicije prema Asadu tiče, mi smatramo da za patnje i tragedije sirijskog naroda krivica isključivo leži na Assadu. Mi, međutim, moramo da budemo pragmatični i realni," izjavio je Simsek na okruglom stolu o Iraku i Siriji na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
"Činjenice na terenu promijenile su se dramatično, tako da Turska više ne može insistirati na rješenju bez Assada, to nije realno," kazao je Simsek, prenosi Reuters.
