SAD okončao politiku otvorenih vrata prema Kubancima
SAHARTV - Sjedinjene Američke Države okončale su politiku otvorenih vrata prema kubanskim migrantima, po kojoj su oni koji su se ilegalno uspjeli dokopati američkog tla imali pravo zatražiti boravak, navodeći pritom da će u većini slučajeva oni sad biti slani nazad na Kubu.
Promjena politike znači da će ljudi koji su napustili ovu komunističku zemlju biti tretirani jednako kako i migranti iz drugih zemalja koji dolaze u SAD. Po promjenama koje "stupaju na snagu odmah, Kubanci koji pokušavaju ući u SAD ilegalno i ne potpadaju pod pružanje humanitarne pomoći biti će izmješteni, u skladu sa američkim zakonom i prioritetima", objavila je Bijela kuća. Politika prihvatanja migranata sa Kube bila je na snazi više od 20 godina, a bila je namijenjena drugačijoj eri u odnosima, ističe se u saopćenju. Ta je politika omogućavala svakom ko je stupio na američko tlo da ostane i traži boravak, dok su ljudi koji bi bili zaustavljeni na moru vraćani na Kubu. Bijela kuća nazvala je ovu promjenu politike važnim korakom u naporima predsjednika Baracka Obame da normalizuje odnose sa Kubom. Obama je prošle godine obnovio diplomatske odnose sa Kubom, okončavši više od pet decenija dugu izolaciju svog nekadašnjeg hladnoratovskog neprijatelja. Kubanska vlada složila se da će prihvatiti povratak Kubanaca koji budu slani u svoju državu, jednako kako je ranije bila prihvatila povratak onih migranata koji su bili zaustavljeni na moru. S druge strane, sukob Washingtona i Havane ima bogatu historiju, uključujući dovođenje svijeta na ivicu nuklearnog rata. Njihov sukob u jednom je trenutku čak doveo svijet i do ivice nuklearnog rata. Trenutak koji se čekao 56 godina: Barack Obama u aprilu 2016. se rukovao sa kubanskim kolegom Raulom Castrom. Gesta koja je probudila nadu u okončanje neprijateljstva dvije zemlje. Ali braća Castro nisu uvijek bili američki neprijatelji. U aprilu 1959. godine samo tri mjeseca nakon trijumfalnog ulaska u Havanu, Fidel Castro stigao je u Washington nadajući se novome početku i ekonomskoj pomoći. Susreo se sa senatorima i položio vijenac na grob neznanog vojnika. Ali predsjednik Dwight Eisenhower ga je ignorirao, umjesto sastanka s Castrom, otišao je na odmor i igrao golf. Od tada su se odnosi samo pogoršavali. Castro je ubrzo zaplijenio imovinu u američkom vlasništvu i povećao poreze na američku robu. Washington je uzvratio prekidom trgovačkih odnosa s Kubom i embargom koji je i danas na snazi. Usred tenzija i hladnoga rata, te gotovo histeričnog straha od komunizma, Castro je ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom. Godine 1961. SAD je prekinuo i diplomatske odnose. Još prije toga, 1960. predsjednik Eisenhower zatražio je od CIA-e da počne planirati tajne operacije za svrgavanja Castra. Uslijedio je debakl: invazija na Zaljev svinja, koju je 1961. naredio predsjednik John F. Kennedy i koju su izveli kubanski emigranti koje je obučila CIA. Propast operacije učvrstila je Castrovu poziciju i na Kubi i u inostranstvu. Peter Kornbluh, stručnjak za Kubu, kazao je: "U suštini, Castro je rekao: 'Hvala vam za Zaljev svinja. Pretvorili ste nas od male zemlje u jednaku silu u očima svijeta, i omogućili nam da ojačamo revoluciju.'' Havana i Moskva dodatno su se zbližile i napravile plan o gradnji sovjetske raketne baze na otoku. "Kao što je obećala, ova vlada i dalje pažljivo nadgleda jačanje sovjetskog vojnog prisustva na kubanskom otoku", kazao je tada John Fitzgerald Kennedy, bivši predsjednik SAD-a. To otkriće dovelo je do Kubanske raketne krize. Dvije sedmice svijetu je prijetilo nuklearno uništenje. Kriza je okončana sporazumom: baza će biti uklonjena ako SAD obeća da neće izvršiti invaziju na Kubu. Kubanski emigranti preplavili su južnu Floridu. Mrzili su Castra i njegov plan za nacionalizaciju znatnog dijela privatne imovine. Zbog njihove političke moći u SAD-u, nijedan im se američki predsjednik nije usudio zamjeriti i promijeniti politiku o Kubi.
