Turski parlament usvojio nacrt reforme Ustava
SAHARTV - Ustavna komisija Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) usvojila je prijedlog zakona o ustavnim promjenama u toj zemlji, a koji je prije 20 dana proslijeđen predsjedniku parlamenta te zemlje Ismailu Kahramanu.
Rasprava o prijedlogu zakona, koji je potpisalo 316 zastupnika vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti), trajali su deset dana. Prijedlog zakona sadržavao je 21 član, ali je smanjen na 18 članova. Jedna od najvažnijih tačaka ovog zakona je da se na čelu države nalazi predsjednik i da njemu pripadaju izvršne ovlasti. Također, osoba koja bude izabrana za predsjednika neće prekinuti vezu sa svojom partijom. Predsjednik države će također, imati ovlasti za imenovanje pomoćnika ministara i visokih zvaničnika u javnoj upravi. Ustavne promjene obuhvataju izmjene prema kojima se broj zastupnika u turskom parlamentu sa 550 poveća na 600 zastupničkih mjesta. Minimalna starosna dob za ulazak u turski parlament biće smanjena sa 25 na 18 godina. Komisija Parlamenta Republike Turske odobrila je nacrt ustavnih amandmana koji uvode novi izvršni predsjednički sistem, čime predsjednik ove države Redžeb Tajipa Erdogana dobija više ovlasti, prenose agencije.
Odobrenje komisije u petak, nakon devetosatne debate, stvara put glasanju u parlamentu i ima podršku političara vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) kao i desničarske Partije nacionalnog pokreta (MHP). Promjene donose ukidanje mjesta premijera, te pune izvršne ovlasti predsjedniku i potpredsjedniku. Nacrt ustavnih promjena također dozvoljava predsjedniku da bude član neke stranke.
Erdogan je morao nominalno odstupiti s mjesta lidera AKP-a kad je izabran za predsjednika 2014. godine jer je, po Ustavu, šef države nepartijska ličnost. Promjenama se povećava broj parlamentaraca s 550 na 600, a opći izbori održavaće se svakih pet godina, a ne svake četiri, kao što je sada slučaj. Nacrtom se traži održavanje narednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora 3. novembra 2019. godine. Kritičari predloženih reformi strahuju kako će one Erdoganu, koji je već uvećao utjecaj svoje pozicije kroz stranku i poluge vlasti, omogućiti da vlada bez kontrole. Promjene će biti stavljene na referendum, a Vlada očekuje da će glasanje biti održano u proljeće.
Erdogan je uspio pretvoriti uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika u veoma moćnu platformu koristeći svoju ogromnu popularnost. Vladajuća stranka AKP, koju je Erdogan osnovao prije više od deset godina, treba podršku nacionalističke opozicione stranke MHP da promjene prihvati parlament. Erdogan je često krivio koalicione vlade za, kako je rekao, tursku političku nestabilnost i ekonomski pad, stanje kakvo je bilo u državi kad je AKP prvi put došla na vlast 2002. godine. Turska planira da u martu, aprilu ili maju sljedeće godine održi referendum o ustavnim promjenama kojima bi bila povećana ovlašćenja predsjednika, rekao je danas potpredsjednik Vlade Nuretin Čanikli. On je izjavio da će predsjednički i parlamentarni izbori biti održani zajedno 2019. godine. Čanikli je rekao televiziji "Haber" da će vladajuća stranka AK danas dostaviti parlamentu svoj prijedlog ustavnih promjena i da će ga nacionalistička opoziciona stranka MHP podržati.
Za održavanje referenduma o izmjeni Ustava potrebna je podrška najmanje 330 od 550 poslanika u turskom parlamentu. Vladajuća satranka AK ima 316 poslanika, a MHP 39. Čanikli je odbacio mogućnost održavanja prijevremenih izbora prije 2019. godine. Čanikli je rekao televiziji “Haber” da će vladajuća stranka AK danas dostaviti parlamentu svoj prijedlog ustavnih promjena i da će ga nacionalistička opoziciona stranka MHP podržati. Za održavanje referenduma o izmjeni Ustava potrebna je podrška najmanje 330 od 550 poslanika u turskom parlamentu.
Na prošlomjesečnom sastanku sa pristalicama u Ankari, turski predsjednik Redžeb Tajip Erdoğan je, govoreći o navodnom ‘puču’ ovog ljeta, ničim izazvan izjavio: “Neki su nas pokušali prevariti predstavljajući Sporazum iz Lozane kao pobjedu”. Sporazum koji je spomenuo zapravo je onaj kojim je i službeno završen Prvi svjetski rat. Njime je Turska potpisala konačan mir s Italijom, Francuskom i Britanijom, a te su sile istodobno odustale od svog ranijeg plana podjele današnje Turske na svoje kolonije i “sfere utjecaja”. Zbog toga je Sporazum u Lozani dugo slavljen kao svojevrsni rođendan Republike Turske izgrađene na ruševinama Osmanskog Carstva.
Izgleda da je Erdoganu bliža ideja da vlada jednim malim dijelom Anadolije kako je to potpisao tadašnji Otomanski sultan Mehmed VI, nego li da upravlja moćnom Republikom Turskom koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk. Tadašnji sultan je, kako bi osigurao svoj opstanak na prijestolu počeo da sarađuje sa saveznicima koji su okupirali Carigrad i de fakto preuzeli kontrolu nad državom.
