Le Pen obećala održavanje referenduma o izlasku Francuske iz EU-a
SAHARTV - Francuska predsjednička kandidatkinja, Marine Le Pen, obećala je kako će raspisati referendum o izlasku Francuske iz Europske unije ukoliko ona pobijedi na predsjedničkim izborima koji će se održati u proljeće 2017.
"Poručila sam francuskom narodu da ako izaberu mene, ja odmah odlazim za Bruxelles i tamo započinjem pregovore o našem povratku suvereniteta. Zatim, šest mjeseci nakon izbora, raspisati ću referendum o izlasku iz Europske unije", poručila je Le Pen u intervjuu za novinsku agenciju RIA Novosti.No, ističe kako će njen stav o izlasku ili ostanku u EU ovisiti o pregovorima koje planira pokrenuti s Bruxellesom. Ukoliko pregovori budu dobri onda će se zalagati za ostanak Francuske u EU, no, ukoliko pregovori budu nedovoljni, sugerirat će građanima da glasaju za izlazak iz EU. Ona je navela da će organizovati referendum ukoliko pobijedi na predsjedničkim izborima 2017. godine." Referendum je najbolje sredstvo u skladu sa demokratskim normama. Tokom prethodne četiri godine govorila sam da planiram da organizujem referendum, na kojem će Francuzi moći da se izjasne o izlasku Francuske iz EU", rekla je Le Pen u Europskom parlamentu. Le Pen je kritikovala govor predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera, koji je rekao da budućnost EU nije ugrožena odlukom Britanije da napusti blok, navodeći da čak i nakon referenduma o Brexitu, ukazujući da EU pruža isti odgovor na ozbiljna pitanja da zajednici treba veća europska integracija. "Neka narodi imaju pravo na slobodu. Pustite ih da imaju mogućnost da sarađuju na nivou na kojem žele. Bolje nego sa Briselom. Tako da bi trebalo da konačno postanete demokrate i pustite ljude da sami definišu svoju sudbinu", rekla je Le Pen. Junker je ranije poručio da budućnost EU nije ugrožena odlukom Britanije da napusti blok, apelujući na London da što prije pokrene proces "razvoda". On je, u godišnjem govoru "O stanju unije" pred Europskim parlamentom u Strazburu, naveo da EU poštuje i istovremeno žali zbog odluke Britanije, ali da Unija kao takva nije pod znakom pitanja. Što se tiče predsjedničkih izbora u Francuskoj, imena mogućih kandidata iz tri glavne političke partije čula su se još 2014. godine — to su aktuelni predsjednik Fransoa Oland iz Socijalističke partije, bivši predsjednik Nikola Sarkozi iz redova republikanaca i Marin le Pen iz Nacionalnog fronta. Pokretanje inicijative za opoziv aktuelnog predsjednika Francuske Fransoa Olanda svojevrsni je pucanj iz startnog pištolja koji daje signal da počinje aktivna faza predizborne predsjedničke trke u toj zemlji, smatra politikolog Fjodor Lukjanov. Katalizator ovog starta, prema riječima politikologa, bio je za mnoge u svijetu neočekivani rezultat predsjedničkih izbora u SAD, na kojima je pobijedio republikanac Donald Tramp. „Političke snage u Francuskoj koje su najbliže mejnstrimu ne mogu da ne iskoriste ovaj trenutak. Potrebno im je da se oštro aktiviraju i da počnu da se pozicioniraju kao žestoki oponenti neuspešnoj politici aktuelnog establišmenta“, kaže Fjodor Lukjanov. „U Francuskoj je nastala situacija karakteristična za niz europskih zemalja, a to je nedostatak snažnih lidera, onakvih kakvi su bili Valeri Žiskar D′Esten, Žak Širak, Fransoa Miteran. Danas u najuticajnijim lijevim partijama i partijama desnog centra nema tako uticajnih ličnosti“, konstatuje Aleksandar Orlov. Treća snaga Stvari su drugačije u partijama udaljenim od mejnstrima. Za liderku desnog „Nacionalnog fronta“ Marin le Pen teško je reći da nije upečatljiva. Istovremeno, prema podacima Instituta za sociološka istraživanja „Ifop“, 85 odsto Francuza više ne želi da vidi Fransoa Olanda kao svog predsjednika. Ne rizikuju li socijalisti i republikanci koji ističu kao kandidate za predsjednika „istrošene“ i nepopularne Olanda i Sarkozija da birači neočekivano daju prednost trećem, ne mnogo popularnom, ali originalnom kandidatu? Nešto slično se upravo dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama.
