Usvajanje rezolucije o ljudskim pravima protiv Irana: Pristup s političkim ciljevima
SAHARTV - Na zasjedanju Generalne skupštine Organizacije za pitanja ljudskih prava usvojena je rezolucija, pod utjecajem političkih lobiranja, koja kritizira stanje ljudskih prava u Iranu. Ova rezolucija još jednom je potvrdila nepostojanje iskrenosti i blagonaklonosti samozvanih zagovornika odbrane ljudskih prava.
Golamhosein Dehkani, ambasador i zamjenik predstavnika Irana u Organizaciji Ujedinjenih nacija je, osuđujući taj čin, ukazavši na ciljeve utemeljitelja Rezolucije, među kojima Kanade, istakao: "Jako je odvratno da zemlja, koja se sama nalazi u vrhu velikih kršitelja ljudskih prava, podržava tu ridikuloznu antiiransku rezoluciju. Ta rezolucija nema drugog cilja i motiva do stavljanja Irana pod politički pritisak. Zemlje poput Kanade, SAD-a i Velike Britanije, koje su sponzori takvih rezolucija, zloupotrebljavaju ljudska prava. Te zemlje zapravo, pod tim izgovorom, teže intervencionizmu i prikrivanju zločina i opsežnog kršenja ljudskih prava. Ljudska prava, s gledišta Zapada, na neki su se način pretvorilla u "mekanu" moć Zapada s ciljem utjecaja i stavljanja pod pritisak nezavisnih zemalja i protivnika hegemonističkog sistema." Stoga je predstavnik Irana u Ujedinjenim nacijama, uloživši oštri protest na tu rezoluciju, stavio naglasak na poštovanje i promoviranje ljudskih prava, te rekao: "Neke sile poštuju opcije izabrane od strane naroda samo dok one obezbjeđuju njihove interese. Narodi koji izaberu druge opcije, s gledišta Zapada zaslužuju kaznu. Vojni udar, sankcije i agresija, ili kriminalizacija uz korištenje ljudskih prava kao oruđa, neka su od tih kažnjavanja. Ali, kad red stigne na njihove saveznike, demokratija i ljudska prava postaju selektivni. Oni vrlo dobro brane svoje saveznike i za njih nije važno koliko je mračna i sumorna historija kršenja ljudskih prava u toj zemlji."
Nema sumnje da se iza zastora te rezolucije nalazi nastavak scenarija iranofobije, s kojim se ide u realizaciju nakon BARDŽAM-a. Treba pogledati iznutra na zemlje koje se predstavljaju zagovornicima ljudskih prava, ali pokazuju različitu sliku stvarnosti njihovih ljudskih prava. Zar u tim državama, između ostalih, Kanadi, nisu prekršena ljudska prava njenih starosjedilaca, koji su glavni vlasnici te zemlje, i kako se postupa u SAD-u s Indijancima i crncima, a da se to nazove drugim imenom osim grubih kršenja ljudskih prava od strane istih tih zagovornika? Trenutno su u sjeni dvoličnosti Zapada, vezane za ljudska prava, milioni osoba izloženi ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, diskriminaciji i zakidanju građanskih prava, te se nalaze pod utjecajem raširenih rasističkih tendencija, koje su ishodište formiranja i širenja terorizma. No, u organima za ljudska prava Ujedinjenih nacija ne spominju se ni riječju prijedlozi za izdavanje rezolucija u znak osude grubog kršenja ljudskih prava u tim zemljama.
Jasno je da u usvajanju takvih rezolucija ulogu imaju ciljevi opsežniji od mehanizama ljudskih prava.
Očito je da su pitanja ljudskih prava od globalnog značaja, ali, u savremeno doba, činjenice o ljudskim pravima, među kojima pokolj djece i žena u Gazi i Jemenu zabranjenim oružjem poklonjenim od strane SAD-a, Kanade i Velike Britanije režimima ubicama djece, poput Saudijske Arabije i Izraela, toliko su zatamnjeli zapisnik o ljudskim pravima tih lažnih zagovornika ljudskih prava, da oni nisu kompetentni da iznose mišljenje o stanju ljudskih prava u drugim zemljama.
