SAHAR

SAHARTV - Visoka komesarka Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Federika Mogerini, zatražila je usvajanje zajedničkog stava sa Rusijom u podršci nuklearnog sporazuma i prevenciji izbijanja bilo kakvog problema u implementaciji ovog sporazuma.

Prema izvještaju Irne, visoka komesarka Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Federika Mogerini je, ističući da nema nikakve mogućnosti za otvaranje nuklearnog dosijea i pokretanja bilateralnih pregovora između Irana i SAD-a, kazala da Evropska unija Sveobuhvatni zajednički akcioni plan, odnosno nuklearni sporazum, smatra međunarodnim sporazumom. Visoka komesarka Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Federika Mogerini, je konsekvence eventualnog ostavljanja nuklearnog sporazuma od SAD-a ocijenila sučeljavanjem ove zemlje sa Rusijom za garancije ovog sporazuma, a usvajanje jednog ovakvog pristupa od strane Donalda Trumpa, novoizabranog predsjednika SAD-a, ocijenila suprotnim njegovom obećanju o poboljšanju odnosa sa Moskvom. Šefica diplomatije EU Federica Mogherini izjavila je u intervjuu za „Volstrit džurnal“ da EU i Rusija mogu zauzeti zajednički stav o jednom broju međunarodnih pitanja, kao protivteža politici koju namjerava da sprovodi administracija izabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa. Komentirajući izglede nuklearnog dogovora sa Iranom u narednom periodu, Federica Mogherini je naglasila da će svako odstupanje Vašingtona od tih sporazuma izazvati nezadovoljstvo Moskve. „Ako se analizira svaki slučaj posebno, mogu se naći pitanja po kojima — to me ne bi iznenadilo — Europljani i Rusi se mogu naći na istoj strani: iranski ugovor, bliskoistočno rješavanje krize i možda uloga UN“, rekla je šefica europske diplomatije. Za vreme predizborne kampanje Donald Tramp je oštro kritikovao sporazum sa Iranom, tvrdeći da on omogućava Islamskoj Republici da dobije nuklearno oružje. Trumpov savetnik za spoljnu politiku Valid Fares je izjavio da će izabrani predsjednik SAD zatražiti da se revidira i unesu izmjene u dokument o nuklearnom sporazumu. Pred izborima Trump je napravio veliki zaokret prema Izraelu. On je obećao da će, između ostalog, prenijeti američku ambasadu iz Tel Aviva u Kuds (Jerusalim), što nije urađeno ranije zbog rješavanja međunarodno-pravnog statusa grada. S druge strane, Američki predsjednik Barack Obama odbio je da potpiše zakon o produženju sankcija Iranu, ali je dozvolio da postane zakon. Iako je Bijela kuća najavljivala da se očekuje da će Obama potpisati produženje sankcija Iranu na 10 godina, krajnji rok koji je bio u ponoć je došao i prošao bez potpisa predsjednika SAD-a, prenosi AP, nazivajući to iznenađujućim potezom. Glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest je rekao da je Obama odlučio da to postane zakon bez njegovog potpisa. Američki ustav predviđa da predsjednik u roku od 10 dana treba da potpiše zakon nakon što ga Kongres potvrdi. Predviđeno je i da može da stavi veto na njega ili da dozvoli da postane zakon bez potpisa predsjednika ako je Kongres još u zasjedanju. Predsjednik Irana Hasan Ruhani naredio je ranije iranskim naučnicima da započnu rad na izgradnji brodova na nuklearni pogon kao odgovor na najavljeno produženje američkih sankcija. Senat SAD-a odlučio je prije toga da na još 10 godina produži zakon kojim se vlastima SAD-a omogućava da uvedu sankcije kompanijama koje posluju s Iranom. Iran i šest svjetskih sila (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) postigli su 14. jula 2015. sporazum kojim se ograničava njegov nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija toj zemlji. Prema tom sporazumu, sve iranske nuklearne aktivnosti stavljene su pod nadzor IAEA-e u idućih 15 godina.