Upozorenje UN-a na stanje ljudskih prava u svijetu
SAHARTV - Standardi zaštite ljudskih prava širom svijeta pod neviđenim su pritiskom, saopćile su Ujedijene nacije, upozorivši da "fašistička retorika" postaje opće mjesto i u Evropi i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Govoreći uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. decembra, UN-ov izaslanik za ljudska prava Zeid Ra'ad El-Husejn zatražio je od ljudi širom svijeta da ustanu protiv opasne erozije zaštite ljudskih prava. "Godina 2016. bila je katastrofalna kad je riječ o ljudskim pravima širom svijeta", kazao je on u saopćenju, upozorivši da će na kraju svi imati štetu "ako rastuća erozija pomno izgrađenog sistema ljudskih prava i vladavine prava dobije zamah". "Međunarodni standardi zaštite ljudskih prava", rekao je, "pod neviđenim su pritiskom". Naglasio je da mnogi čelnici nisu efikasno ni iskreno reagirali na takve probleme, što je potaklo iskorištavanje strahova ljudi, sijanje dezinformacija i podjela i davanje obećanja koja se ne mogu ispuniti. "U nekim dijelovima Europe, kao i u SAD-u, retorika protiv stranaca puna je neobuzdane kritike i mržnje, širi se do zastrašujućih razmjera i sve se manje osporava", upozorio je El-Husejn. "Fašistička retorika nije više ograničena na tajno podzemlje fašista - ona je postala dio normalnog dnevnog diskursa." El-Husejn, koji bi u subotu trebao pokrenuti kampanju pod nazivom "Ustani danas za nečija prava", od svih je zatražio da "odbace nasilje i mržnju, koji prijete današnjem svijetu". U današnje vrijeme brzih promjena "vrijednosti koje podupiru mir širom svijeta prevažne su da bi se ostavile samo međunarodnim institucijama i vladama", zaključio je. S druge strane, vodeća zemlja u svijetu u kršenju onovnih ljudskih prava je Kraljevina Saudijska Arabija. Naime, Saudijska Arabija sistematski ne dozvoljava pristup organizacijama za ljudska prava, kao što je Amnesty International, a protiv aktivista i njihovih porodica, te bilo koga ko kontaktira Amnesty International provode se sudski procesi. Jedan od najgorih primjera je bloger Raif Badavi. On je zbog kritiziranja vjerskih vođa osuđen na deset godina zatvora i 1000 udaraca bičem. Do sada je primio 50 udaraca, nakon čega se nalazi u teškom fizičkom stanju. Davud al-Marhun ima 17 godina i uhapšen je zbog sudjelovanja u antivladinim protestima. Nakon što je odbio špijunirati svoje kolege, mučili su ga i natjerali da potpiše prazan papir na kojem se naknadno našlo njegovo 'priznanje'. Na njegovom suđenju tužiteljstvo je tražilo smrtnu kaznu i to razapinjanjem, a odbijeno mu je i pravo na odvjetnika. Ali Muhammed En-Nimr uhapšen je 2012., kada je imao samo 16 ili 17 godina zbog sudjelovanja u prosvjedima tijekom Arapskog proljeća. Njegova kazna uključuje odrubljivanje glave i razapinjanje. Međunarodna zajednica pozvala je Saudijsku Arabiju da ne kazni al-Nimra, koji je inače nećak jednog od najprominentnijih disidenata u Saudijskoj Arabiji. Puno bolja situcija nije ni u Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, ova godina u toj zemlji je obilježena mnogim primjerima kršenja osnovnih ljudskih prava, među kojima prednjači rasna diskriminacija koja ima dugu tradiciju, a najviše ju osjeća afroamerička populacija. Ubojstvo crnačkog tinejdžera Michaela Browna otvorilo je pitanja o sastavu policijskih snaga u gradu Fergusonu u saveznoj državi Missouri, jer su gotovo svi policajci u tom gradu u kojem je 60 posto afroameričkog stanovništva – bijelci. Mnogi se pitaju bi li rasna raznolikost poboljšala odnose u toj zajednici, jer su od ukupno 53 policajca u Fergusonu samo trojica Afroamerikanci. Zato je smrt Michaela Browna, kojeg je zaustavio i ubio policajac, opet pokrenula raspravu o institucionalnom rasizmu u američkim policijskim snagama. Ipak, oni koji nadgledaju rad policije smatraju da ključni problem nije sastav policijskih odjela, nego politika koju provode.
