Zabrinutost čelnika arapskih zemalja zbog izbijanja moguće ekonomske krize
SAHAR TV- Čelnici arapskih zemalja zbog smanjena cijena nafte imaju štetu od više stotina milijardi dolara. Guverneri arapskih banaka u izvještaju koji je predstavljen Vijeću za saradnju Perzijskog zaljeva navedeno je da su arapske zemlje zbog smanjenja cijena nafte u gubitku od 360 milijardi dolara.
Muhamed El Haradž, predsjednik Udruženja bankara arapskih zemalja rekao je da se arapske zemlje nalaze u teškom položaju zbog smanjena cijena nafte na svjetskom tržištu. Kad god bi pala cijena sirove nafte u prošlosti padala, OPEK, predvođen Saudijskom Arabijom, jednostavnim potezom bi stabilizovao cijene.Smanjenje proizvodnje bio je čarobni štapić. No, očigledno da taj metod više ne funkcioniše.Saudijska Arabija još uvijek nije u finansijskim problemima zbog niske cijene nafte. Međutim, ako se sadašnji trendovi nastave uskoro bi i bogata monarhija mogla da ostane bez novca.Na inicijativu Saudijske Arabije OPEK je, zajedno sa Rusijom, već odlučio da smanji proizvodnju, ali značajniji efekt povećanja cijena nismo vidjeli.Prema Biznis Insajderu, Saudijska Arabija nema više mogućnost kontrole cijena nafte na svjetskom tržištu. Ako bi i došlo do povećanja cijene nafte na 60 dolara po barelu proizvodnja iz škriljaca u SAD bi postala isplativa i SAD bi ponovo povećala svoju proizvodnju. Činjenica da su Sjedinjene Američke Države već preuzele prvo mjesto po proizvodnji sirove nafte i da su, nakon decenijske zabrane, ponovo započele izvoz, nikako ne ide na ruku Saudijskoj Arabiji. Takođe, članice OPEK-a najčešće varaju i ne poštuju dogovoreno smanjenje proizvodnje nafte. To bi moglo da se ponovi jer većini zemalja koje su članice OPEK-a očajno treba svježi novac. Četvrti razlog zašto Saudijska Arabija ne uspijeva da poveća cijene su ogromne zalihe u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama, kao i usporavanje privrede u Kini. Ako cijene nafte ostanu na sadašnjem nivou, čak i uz smanjenje budžetskih izdataka za 25 odsto, Saudijska Arabija će bankrotirati za tri do pet godina.Nakon dvogodišnjih pokušaja pojedinih arapskih monarhija regiona zapada Azije, posebno monarhija sa obala Perzijskog zaljeva, u pravcu vještačkog smanjenja cijene sirove nafte na svjetskom tržištu ovim energentom te pokušaja nanošenja teške ekonomske i finansijske štete svojih ekonomskim i političkim rivalima, kao što su Islamska Republika Iran, Irak i Ruska federacija, zvanični politički krugovi tih zemalja su saopštili da je vještačko smanjenje cijene ovog energenta, prije nego li je nanijelo štetu konkurentima Kraljevine Saudijske Arabije, nanijelo je teške posljedice upravo ovoj monarhiji i njenim regionalnim saveznicima. Smanjenje prihoda od prodaje sirove nafte ne samo da je uzrokovale smanjenje ekonomskog rasta u ovoj zemlji nego je zvanični Rijad suočio i sa velikim budžetskim deficitom zbog čega su vlasti i finansijski sektor saudijskog društva bili primorani da posegnu za uzimanjem nepovoljnih kredita od svjetskih komercijalnih banaka, prodajom državnih obveznica ali i povećanjem cijene nafte i njenih derivata u zemlji. Institut Capital Economix iz Londona je u nedavno objavljenom izvještaju predvidio da će ekonomski rast u Kraljevini Saudijskoj Arabiji u ovoj godini iznositi između nule i pola procenta.Budžetski deficit i ekonomska kriza ne samo da su zahvatili Kraljevinu Saudijsku Arabiju nego i njene susjedne arapske monarhije sa južnih obala Perzijskog zaljeva.
