SAHAR

SAHARTV - Ministar odbrane Kine Chang Vangvang je na sedmom godišnjem zasjedanju Skupštine regionalne odbrane u Pekingu, uputio kritike američkoj vladi zbog šiokog uplitanja Washingtona u azijsko-pacifički region.

Novinska agencija France Presse iz  Pekinga u svom izvještaju navodi: ''Sjedinjene Američke Države su obavile niz pomorskih operacija u susjedstvu umjetnih kineskih ostrva u Južnom kineskom moru, i istovremeno, napravile finalne poteze za razmještanje  raketnih odbrambenih sistema Tadd na teritoriju Južne Koreje. Razlog ovih svojih poteza i vojnih i sigurnosnih kretanja Amerikanci navode učestale nuklearne probe Sjeverne Koreje. Kina, međutim, ne prihvata ove američke izgovore, smatrajući da su potezi Washingtona usmjereni ka jačanju azijskih strategija SAD-a za održivo prisustvo u Aziji. Također, kineski zvaničnik se dotakao i američkog razmještanja raketnog sistema u Europi. Kineski vojni vrh ocjenjuje da američki raketni štit u Euvropi predstavlja stvarnu i direktnu prijetnju za Rusiju. Kina je do sada imala neutralan stav o političkim i vojnim stvarima u koje sama nije umiješana, ali je visokopozicionirani kineski general istakao da je Rusija ugrožena američkim delovanjem. Za vrijeme održavanja međunarodnog bezbjednosnog foruma u Pekingu "Xiangsan" neimenovani kineski general poručio je da američki potezi širom svijeta "remete regionalnu ravnotežu i stvaraju nestabilnost". "SAD nisu dale pravne garancije da raketni obrambeni štit u Europi neće biti uperen protiv Rusije. Taj štit, u isto vrijeme, predstavlja stvarnu i direktnu prijetnju ruskoj bezbjednosti", poručio je kineski general. Analitički portali navode da postoji, do određenog nivoa, geopolitičko savezništvo Rusije i Kine, i to zbog činjenice da su obje zemlje mete američkog pritiska. Kina je na svjetskoj sceni izgradila imidž "držanja po strani" i rijetko komentariše globalne teme. Ovo istupanje kineskog generala označava prekid u ćutanju Pekinga, ocjenjuju portali. S druge strane, aktiviranje američkog antiraketnog štita u Rumuniji i Poljskoj dodatno je zaoštrilo odnose Moskve i Vašingtona. Rusija je jasno dala do znanja da neće sjedeti skrštenih ruku i nijemo posmatrati neobuzdano širenje raketne odbrane NATO-a u Istočnoj Europi, već će preduzeti sve neophodne mjere da zaštiti svoje granice i osigura bezbjednost. Novi protivraketni sistem NATO-a koji je u četvrtak pušten u rad u rumunskom mjestu Deveselu, 180 kilometara jugozapadno od Bukurešta, i razmještanje američkog PRO u Poljskoj, na samo oko 250 kilometara od ruskog grada Kalinjingrada, smatra se direktnom prijetnjom Moskvi. Zapadna vojna alijansa tvrdi da protivraketni štit nije usmjeren protiv Rusije i da nema svrhu nuklearnog zastrašivanja, ali u to malo ko vjeruje. Moskva se kategorički protivi razmještanju PRO SAD-s u Europi, jer se na taj način urušava strateška bezbjednost. Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta postavljao pitanje protiv koga je taj štit usmjeren. Pentagon uvjerava da je zadatak sistema „zaštita od prijetnji koje se nalaze van područja euroatlantske zone delovanja“, i da „nije predviđen za presretanje ruskih interkontinentalnih balističkih raketa“. Pentagon tvrdi da je glavni cilj razmještanja PRO suprotstavljanje pretnji koja dolazi navodno iz Irana, ali u Moskvi ističu da su tvrdnje da raketni program Irana predstavlja prijetnju za članice NATO-a u Europi — neosnovane. Eksperti se slažu sa Moskvom i smatraju da Teheran nije zainteresovan za rakete koje mogu da pogode mnogo dalje ciljeve od onih na Bliskom Istoku, a da je američki sistem uperen direktno protiv Rusije. „Očigledno je da razmještanje sistema PRO u Rumuniji i Poljskoj ima drugačiji cilj nego što ga definišu predstavnici SAD. Cilj je zaštita od Rusije, ako ne i ofanziva protiv nje, zato što se sistem PRO može koristiti i za raketne napade. Da je taj sistem stvarno bio uperen protiv Irana i nekih drugih zemalja, NATO bi bio spreman da sarađuje sa Rusijom u smislu stvaranja zajedničke vazdušne odbrane po sektoralnom principu. Ali kao što vidimo, Iran je samo izgovor“, kaže za Sputnjik Kiril Koktiš, docent na Katedri za političku teoriju Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose.