Republika Turska nakon pokušaja državnog udara
SAHARTV - Republika Turska je proteklih nekoliko dana prebrodila izuzetno turbulentne situacije zbog neslavnog i neuspješnog pokušaja državnog udara.
Radilo se o iznenadnom pokušaju državno udara i samo par časova je proteklo od emitiranja vijesti i informacija o početku državnog udara i njegovog neslavnog završetka.
Posljednja dešavanja u Turskoj neki su nazivali i opisivali izrazom "poštivanjem i uvažavanjem demokratskih prava" dok su drugi ovaj slučaj opisivali "državnim udarom kreiranim i vođenim od strane predsjednika Erdogana".
Posljednja dešavanja u Republici Turskoj koja se u diplomatskom i sigurnosnom rječniku opisuju izrazom "državni udar" pokrenula su talas hapšenja čelnika državnog udara i komandanata i vojnih oficira ali i sudija i tužilaca širom Turske. Ovi potezi turskih vlasti su privukli veliku pažnju političkih krugova i državnih zvaničnika u evropskim zemljama. Politika "čišćenja" političkih neistomišljenika, protivnika i opozicije od strane turskih vlasti nakon neuspješnog pokušaja državnog udara ostvarila je uticaj na oko 50 hiljada turskih državljana u ovoj zemlji sa 80 miliona stanovnika.
Iako protiče oko sedmicu dana od počekta državnog udara mediji u ovoj zemlji i regionu pišu o povećanju broja uhapšenih i privedenih lica. U izvještajima se navodi da je uhapšeno najmanje 10 hiljada osoba dok je više od 30 hiljada državnih službenika, vojnih lica i bezbjednjaka ostalo bez posla.
Posljednji statistički podaci o broju žrtava pokušaja državnog udara u Turskoj kažu da je bez života ostalo oko 300 lica dok je ranjeno i povrijeđeno više od 1.500 osoba. Hapšenje više od 6 hiljada osoba u prvim danima nakon pokušaja državnog udara i traženje narodnih masa i učesnika skupova podrške turskim vlastima da se vrati smrtna kazna i njeno izvršenje nad pučistima primoralo je pojedine evropske zvaničnike da govore da je prije ovog državnog udara postojala lista osoba koje treba hapsiti i pritvoriti.
Sa druge strane, potenciranje mogućnosti povratka smrtne kazne u Ustav Republike Turske je postala tema koja je povećala tenzije u odnosima između zvanične Ankare i Brisela.
U ovom momentu turska vlast je pripremila prijedlog zakona o uvođenju vanrednog stanja na cijelom teritoriju i proslijedila ga parlamentu te zemlje i ovaj državni organ ga je podržao.
Predsjednik Republike Turske Redžeb Tajjip Erdogan je ovom prilikom rekao: "Oslanjajući se na sadržaj člana 120 Ustava zemlje i u cilju što brže i efikasnije eliminacije pučista i terorističkih elemenata u cijeloj zemlji je uvedeno tromjesečno vanredno stanje."
Pored toga, povezano sa ovim neuspjelim pokušajem državnog udara u Turskoj postoje mnoge višedimenzionalne, složene i ponekad kontradiktorne analize.
U svakom slučaju, na bilo koji način i iz bilo koje perspektive da posmatrali na ovaj pokušaj državnog udara u Turskoj, ono što je sasvim jasno i očigledno je činjenica da će cijeli region i dalje posmatrati nestabilnost i nemire koji bi mogli potrajati duži vremenski period. Uzimajući u obzir činjenice povezane sa ovim dijelom svijeta i postojanje terorističkih i tekfirijskih skupina, poput DAIŠ-a, koje su uvijek isticale svoje postulate borbe protiv centralne državne vlasti - kao što je to slučaj u Iraku, Siriji ili čak Libiji - stiče se utisak da se trenutno radi na stvaranju uvjeta za širenje radijusa djelovanja ovog terorističkih ili nekim drugim tekfirijskim grupacijama u regionu. Čak šta više, postoje indicije da neki rade na stvaranju uvjeta za širenje požara oružanih sukoba i nestabilnosti u cijelom regionu.
Međutim, šta god da bude razlog tih analiza, ono što je najvažnije od svega, kako se stiče utisak, jeste neutralisanje ovog pokušaja državnog udara u Turskoj. Jer da nije došlo do neutralizacije ovog pokušaja obaranja drmokratske vlasti u Ankari sigurno bi došlo do širenja uvjeta za rad i djelovanje terorističkih grupacija u ovom dijelu svijeta. U tom momentu region zapada Azije bi se usmjerio ka otvorenim etničkim, mezhebskim i vjerskim konfliktima i sukobima.
