Jun 13, 2016 06:48 Europe/Sarajevo
  • Stoljeće saradnje Teherana i Osla

SAHARTV - Ministar vanjskih poslova Irana je odgovarajući na posjetu norveškog ministra vanjskih poslova u abanu 1393. godine odlučio da otputuje u dvodnevnu zvaničnu posjetu Oslu gdje će se susresti sa visokim norveškim zvaničnicima sa kojima će razgovarati o implementaciji BARDŽAM-a.

Fars javlja da će Muhamed Dževad Zarif u drugoj posjeti europskim zemljama nakon početka implementacije BARDŽAM-a (Zajednički akcioni plan) otputovai u Oslo, glavni grad Norveške gdje će se susresti sa ministrom vanjskih poslova, Borge Brendeom kao i sa drugim visokim zvaničnicima ove zemlje. Također će učestvovati na Oslo forumu 2016. Ova posjeta će biti odgovor na posjetu norveškog ministra vanjskih poslova Teheranu u mjesecu abanu 1393. s.h.g.

Ministra Zarifa će na ovom putovanju pratiti sejid Abas Irakći, i Medžid Tahteravanći, njegovi zamjenici, kao i glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana, Husejn Džaberi Ansari.

Ekonomski odnosi Irana i Norveške datiraju od prije stotinu godinu. Još 1309. s.h.g. dvije zemlje su potpisale ugovor o pomorskoj saradnji. 1335. s.h.g. je potpisan ugovor o poreznim olakšicama za avio kompanije obje zemlje. Posjeta zamjenika ministra vanjskih poslova Norveške i ministra industrije i rudarstva ove zemlje Teheranu 1357. s.h.g., posjeta ministra nafte i energetike 1370. s.h.g., posjeta ministra nafte Irana Norveškoj 1371. s.h.g., potpisivanje ugovora o naftnoj saradnji dvije zemlje 1382. s.h.g. su samo neki od zajedničkih oblika saradnje Irana i Norveške.

Nakon što je u norveškim vodama prije četrdesetak godina otkrivena nafta, vlada je na stranu spremila dovoljno novca zarađenog od njene prodaje kako bi osnovala državni fond čija vrijednost danas iznosi 450 milijardi dolara. Kada je uslijedilo ekonomsko nazadovanje, vlada je bila u mogućnosti otvoriti radna mjesta, preplavivši ekonomiju s gotovinom kako bi popravila autoceste i željeznice, a dio sredstava usmjerila prema raznim programima, poput skrbi za starije osobe. To je zaštitilo Norvešku od najgore kreditne krize i potrošnju održalo na životu. Kako bi finansirala stimulacijski paket od 3,6 milijardi dolara, vlada je prošle godine iskoristila 4,8 posto državnog fonda i tako prekršila politiku koja nalaže ograničenje od godišnje potrošnje od samo četiri posto. Sa stimulativnim paketom jednakim tri posto bruto društvenog proizvoda Norveška je ipak jedna od najrazvijenih zemalja svijeta ali nije članica OPEC-a. Iran je sa Norveškom imao najbolju saradnju u pomorskom domenu. Nakon postizanja nuklearnog sporazuma, predstavnik norveških ulagača je izvjestio o ulaganju hiljadu milijardi tomana u proizvodnju malih brodova i kaveza za uzgoj riba u iranskoj provinciji Gilan. Agencija Fars objavila je tekst u kome navodi da, s obzirom na norvešku naftnu industriju, brodogradnju i ribolov, saradnja Teherana i Osla ima dobre osnove da zablista u budućnosti.