Širenje saradnje Rusije sa Organizacijom za kolektivnu sigurnost
SAHARTV - Nikola Petrušev, sekretar Savjeta bezbijednosti Rusije rekao je da Moskva sarađuje sa zemljama članicama Organizacije za kolektivnu sigurnost u vezi sa borbom protiv terorizma.
Petrušev je dodao: ''Zemlje članice Organizacije za kolektivnu sigurnost moraju donijeti mjere za borbu protiv međunarodnog terorizma i ekstremizma.'' Izjave Petruševa o povećanju saradnje sa organizacijom za kolektivnu sigurnost s obzirom na sigurnosne promjene u Euroaziji i povećanje terorističkih prijetnji ekstremističkih grupa posebno DAIŠ-a, podložno je analizi. Rusija je već duže vijeme zaokupljena borbom protiv ekstremizma unutar ove zemlje, posebno u Sjevernom Kavkazu. Prema riječima ruskih sigurnosnih zvaničnika, oko 3-5 hiljada ruskih državljana nalaze se u redovima terorističkih grupa DAIŠ i Front En-Nosra, a njihov povratak pretvorio se u košmar za sigurnosne zvaničnike Rusije. S druge strane, prema nekim računicama, proizvodnja biološkog oružja je 600 puta jeftinija od hemijskog i 800 puta od nuklearnog, a pri tome je takvo oružje i veoma efikasno. Dodatna prednost takvog oružja jeste i to što je od njega teško zaštititi se, jer je nevidljivo, bez mirisa i ukusa. Šefica ruskog „Rospotrebnadzora“ Ana Popova upozorila je da je bioterorizam najveća opasnost današnjice, ali je istovremeno istakla da je Rusija spremna da odbije tu prijetnju.
Eksperti uporno upozoravaju da teroristi pokušavaju da dođu do oružja za masovno uništenje, uključujući i biološko. Radi se o upotrebi bioloških i hemijskih agenasa i toksina u vazduhu, vodi ili hrani kako bi se izazvala smrt što većeg broja ljudi. Ranije je i sekretar Savjeta bezbijednosti Rusije Nikolaj Patrušev također upozorio na tu opasnost.
On je rekao da pojavljivanje, recimo, ebole, može biti rezultat korištenja „visokih tehnologija u oblasti biološkog terorizma“. Ana Popova je naglasila da to nije novina i da je od davnina hrana pretvarana u oružje, jer je to jedan od najlakših načina da se štetne supstance „ubace“ u ljudski organizam. Statistike govore da je u dosadašnjim sukobima i ratovima više ljudi stradalo od zaraznih bolesti nego od konvencionalnog oružja. Primjera radi, u vrijeme Napoleonovog pohoda na Rusiju 1812. godine gubici od zaraznih bolesti bili su šest puta veći nego od ranjavanja. Pojmovi „biološko oružje“ i „biološki rat“ prvi put se zvanično pojavljuju poslije Drugog svjetskog rata, kada je na sjednici Generalne skupštine UN, održane 1947. godine, pored hemijskog i nuklearnog, biološko oružje uvršteno u grupu oružja za masovno uništenje. Biološko oružje se do sada koristilo u međudržavnim sukobima, ali sada postoji velika opasnost da ga upotrijebe i razne terorističke organizacije, upozoravaju eksperti.
Stručnjaci kažu da je biološko oružje „veoma pogodno“ sredstvo za ratovanje i terorizam zbog „ekonomičnosti proizvodnje“ — prema nekim računicama, proizvodnja biološkog oružja je 600 puta jeftinija od hemijskog i 800 puta od nuklearnog, a pri tome je takvo oružje i veoma efikasno. Dodatna prednost takvog oružja jeste i to što je od njega teško zaštititi se, jer je nevidljivo, bez mirisa i ukusa. Opasnost od bioterorističkih napada prijeti svim zemljama, pa stručnjaci ističu da ovu prijetnju ne bi trebalo zanemarivati niti ignorisati. Ranije se također govorilo i o rastu broja američkih laboratorija koje razvijaju biološko oružje u blizini Rusije, i to na teritoriji bivših sovjetskih republika. U taj „američki projekat“, kako se pričalo, Vašington je uložio desetine milijardi dolara. Posebno se govorilo o američkim biološkim laboratorijama koje su još prije krize „nikle“ u različitim regionima Ukrajine. Ruski eksperti smatraju da bi SAD trebalo da „otkriju ciljeve i zadatke funkcionisanja biolaboratorija u blizini ruskih granica“. Oni su podsjetili da su američke obavještajne službe u više navrata koristile biološko oružje kako bi nanijele štetu kubanskoj ekonomiji.
