NATO i Rusija: Stanje slično Hladnom ratu
SAHARTV – Nakon velikog napretka u odnosima između Ruske federacije i Sjeveroatlanskog vojnog saveza NATO nakon terorističkih napada na Nju Jork i Wašington 11. septembra 2001. godine pa sve do konca 2004. godine zabilježen je nagli porast tema i tenzija u odnosima ova dva relevantna svjetska faktora koji su ostrvarili negativan utisak na njihova prvobitna dostignuća.
U trenutnim uvjetima se stiče utisak da još uvijek nije nestalo one ravnoteže u odnosima između NATO-a i Ruske federacije ali se može potvrditi da je broj negativnih konotacija mnogo veći od onih sa pozitivnim predznakom. Nakon neuspjeha prve sjednice NATO-a i Ruske feeracije nakon 2014. godine i nakon neuspjeha u ovim pregovorima i napora učinjenih u pravcu neutralizacije negativnih posljedica pa samim tim i u borbi protiv fenomena terorizma koji danas prijeti cijelom svijetu, stručnjaci su predvidjeli da če širenje utiska i uticaja NATO-a na istoku Evrope i sve bliže i bliže zapadnim granicama Ruske federacije i zvanična Moskva učiniti određene preventivne kontra-mjere poput raspoređivanja taktičkih strateških raketnih sistema Eskandar na granici sa evropskim zemljama u kojima se nalaze stacionirane vojne snage NATO-a ali i taktičkih oklopnih jedinica i strateških bombardera u blizini evropskih zemalja, zbog čega se može reći da je ovim potezima formirana atmosfera koja, prema ubjeđenju velikog broja analitičara, zaista predstavlja veliku prijetnju svjetskom miru i bezbjednosti. I u trenutnim uvjetima, u slučaju kada su tenzije između Brisela i Moskve stigli na najužareniji mogući stadij nakon okončanja Hladnog rata NATO namjerava da prije održavanja godišnje konferencije i julskog samita lidera u poljskoj prijestonici Varšavi održi preliminarne razgovore i pregovore sa ruskom stranom. U aprilu ove godine Vijeće NATO-Rusija je održalo svoju prvu sjednicu nakon jula 2014. godine ali je taj skup održan bez ikakvih pozitivnih rezultata jer su dvije strane imale kontradiktorne stavove oko dešavanja u Ukrajini i nekim drugim međunarodnim pitanjima. Svakako, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je naglasio da je na ovoj sjednici održano više pozitivnih rasprava i razmjena stavova. NATO je pod izgovorom ruskog miješanja na istoku Ukrajine i pripajanja Krimskog poluostrva prekinuo svaki oblik saradnje sa Moskvom. NATO je upravo zbog toga povećao boj svojih vojnika i opreme na istoku Evrope što se suočilo sa snažnom reakcijom Ruske federacije. Poljska, zemlja koja će ugostiti ovogodišnji samit lidera NATO-a, je tražila zauzimanje čvrstih stavova od stane Brisela u odnosu na aktivnosti Ruske federacije na istoku Evrope. Pojedine članice NATO-a su zabrinute zbog eventualnog početka novog Hladnog rata sa Ruskom federacijom tako da je Njemačka tražila da se iskoriste svi kapaciteti kako bi se unutar Vijeća NATO-Rusija pokrenuli razgovori i dijalog. Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmusen je u jednom intervjuu rekao da su trenutni uvjeti nastali u odnosima između Ruske federacije i NATO-a dosta slični stanju Hladnog rata.
