Obama pored spomenika najstrašnijeg bombardiranja u historiji
SAHARTV - Američki predsjednik Barack Obama u Hirošimi je odao počast žrtvama prvog američkog nuklearnog napada, rukujući se i zagrlivši neke od preživjelih žrtava.
Obama je iskoristio posjetu tom gradu na koji su američke snage 6. augusta 1945. bacile atomsku bombu kako bi pozvao na "svijet bez nuklearnog oružja", ali se nije izvinio za bombardiranje Hirošime. "Prije 71 godinu, smrt je došla s neba", rekao je Obama ispred spomenika žrtvama. Toga dana "svijet se zauvijek promijenio, bomba je pokazala da čovječanstvo može uništiti samo sebe". "Zašto smo došli u Hirošimu? Došli smo razmisliti o toj strašnoj sili oslobođenoj u ne tako davnoj prošlosti. Došli smo odati počast mrtvima", rekao je. "Njihove nam duše govore, traže od nas da pogledamo u svoju nutrinu.". "Tehnološki napredak koji ne prati odgovarajući napredak ljudskih institucija, može za nas biti koban. Naučna revolucija koja je omogućila cijepanje atoma poziva nas i na moralnu revoluciju", poručio je američki predsjednik. Također je kazao da njegova posjeta pokazuje da se "i najbolnije podjele mogu premostiti". Obama je prvi aktivni američki predsjednik koji je došao u Hirošimu nakon što je bačena nuklearna bomba na taj grad 1945. Po dolasku je prvo obišao Memorijalni muzej mira, a zatim je u društvu japanskog premijera Shinzea Abea posjetio Memorijalni park mira. Obojica su zastala ispred vječnog plamena, a zatim su položili vijence. Šestog augusta 1945. američki bombarder Enola Gay ispustio je atomsku bombu na grad i usmrtio 140.000 ljudi, a tri dana poslije bomba bačena na Nagasaki odnijela je 70.000 života. SAD nije nikada uputio izvinjenje za te napade. Većina Amerikanaca smatra da je bombardiranje Hirošime i Nagasakija bilo opravdano kako bi se okončao rat i spasili američki životi. Velika većina Japanaca smatra da bombardiranje nije bilo opravdano. Memorijalni centar žrtvama atomske bombe u Hirošimi nedavno je posjetio američki državni sekretar Džon Keri koji je tom prilikom izjavio da je „duboko potresen“. „Želim da izrazim koliko sam duboko počastvovan i potresen na ličnom nivou“, rekao je Keri 11. aprila — prvi američki državni sekretar koji je posjetio Memorijalni centar u Hirošimi. Odmah nakon bombardiranja, Amerikanci su počeli isticati kako je atomska bomba tehnološko čudo - niko nije bio fokusiran na ogromnu ljudsku cijenu napada. Učenici uglavnom uče kako je upotreba atomskih bombi bila „nužno zlo“. Ali, historičari su vremenom takvu retoriku počeli dovoditi u pitanje. „Bombe vjerovatno nisu bile neophodne, zbog sovjetske objave rata i napada, koji bi, u suštini, donijeli isti rezultat“, smatra profesor političkih nauka John Mueller. Međutim, čini se da neki učenici toga nisu svjesni, pa kažu: „Mislimo kako je to bila dobra stvar jer je rat mogao drugačije završiti da ih nismo napali atomskim oružjem. Ne kažemo da je dobro to što se desilo, ali to tako ide u ratu, nevini ljudi stradaju.“
