SAHAR

SAHARTV - Nuklearne sankcije protiv Irana nekoliko su mjeseci, s početkom provedbe BARDŽAM-a, uklonjene. Tokom tog perioda, brojni političari i privredni aktivisti posjetili su Iran kako bi bili prisutni na različitim područjima, ekonomskom, trgovinskom i industrijskom. Unatoč tome, izvještaji govore da i dalje postoje ograničenja za ulazak na to tržište. Među tim preprekama treba ukazati na pristup iranskom bankovnom sistemu.

SAD i njihovi evropski partneri, zajedno s Federicom Mogherini, povjerenicom za vanjsku politiku Evropske unije, na tom su području razmijenili mišljenje jučer (petak), na susretu u Londonu. Oni su tražili od evropskih banaka i kompanija da ulažu u Iran, te dodali: ''Sada, kad je ukinuta većina sankcija, da bi se potaknula legalna trgovina s Teheranom, poduzet će se više mjera.'' Zvaničnici tih zemalja su nakon tog susreta obećali da će, kako bi potakli kompanije na obnovu trgovinskih odnosa s Teheranom, pružiti više informacija i pomoći.'' Te su zemlje u zajedničkom saopćenju izjavile: ''Mi se ne nalazimo na putu legalnim trgovinskim poslovima s Iranom. Ne nalazimo se na putu ni financijskim institucijama ili međunarodnim kompanijama koje su u interakcijama s Iranom. To će trajati sve dok te institucije i kompanije budu poštovale sve relevantne zakone. Valiollah Sejf, šef Centralne banke Irana, koji je doputovao u London kako bi učestvovao na konferenciji Euromoney, s okosnicom na Iran i praćenje provođenja bankovnih obaveza zapadnih strana, u petak je na susretu s ministrom vanjskih poslova Velike Britanije stavio naglasak na provedbu bankovnih obaveza zapadnih strana na osnovu BARDŽAM-a.

Hamond, ministar vanjskih poslova Velike Britanije je na susretu sa Sejfom, stavivši naglasak na provedbu obaveza njegove zemlje u BARDŽAM-u, rekao da njegova vlada nastoji da, uz saradnju evropskih zemalja, stvori prikladne mehanizme za normalizaciju i olakšavanje bankovne razmjene s Iranom. Prije nekoliko sedmica London je bio domaćin višim menadžerima britanskih i drugih evropskih banaka vezano za normalizaciju bankovnih odnosa s Iranom. No, iskustvo pokazuje da se ne treba ograničiti na te susrete i obećanja, već treba uvećati napore kako bi se dobio opipljiv rezultat, i da iranske banke budu mogle da uspostave normalne i glatke bankovne odnose s međunarodnim bankama. Od vremena kad je nuklarni sporazum stupio na snagu, većina ekonomskih, financijskih i naftnih sankcija protiv Irana je poništena. Unatoč tome, strane kompanije, posebno evropske banke, zbog zabrinutosti od reakcije SAD-a, nemaju volje da započnu ili obnove trgovinu s Teheranom, dok je jedan od preduvjeta za ostvarenje ekonomskih ciljeva, na osnovu kojih su sklopljeni trgovinski ugovori, te provedbu planova, normalizacija bankovnih odnosa s Iranom. Britanska banka HSB je prošle sedmice objavila da neće ulaziti u trgovinu s Iranom jer SAD potiče neameričke banke na trgovinu, dok je ona još uvijek zabranjena američkim bankama. Njemačka Deutche Bank je također objavila da će općenito ograničiti trgovinu s Iranom. Istovremeno, postojanje velikih prilika za industrijsko ulaganje i trgovinske odnose, bogatstvo Irana energetskim izvorima i naftom, stvorili su prikladna područja za jačanje interakcija Irana sa svjetskom ekonomijom. David Lipton, zamjenik direktora MMF-a je tokom svoje posljednje posjete Teheranu rekao: ''Uvjeti nakon provedbe BARDŽAM-a stvorili su iznimnu priliku da Iran, kako bi ojačao stabilnost u svojoj makroekonomiji i ostvario jači, stabilniji i sveobuhvatniji ekonomski rast, provede potrebne mjere.'' Očito je da Iran, provedbom svih svojih obaveza u skladu s BARDŽAM-om, očekuje da se suprotne strane također pridržavaju svojih obaveza, kako bi se osjetilo ekonomsko kretanje u zemlji. No, opstrukcije SAD-a, koje nisu u direktnoj vezi s nuklearnim pitanjem i BARDŽAM-om, praktično su postale prepreka interakcijama inostranih banaka s Iranom. Sada treba vidjeti u kolikoj će mjeri saopćenje iz Londona uspjeti da promijeni to stanje.